Okvirna energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035., iz augusta 2018. godine predviđa gasifikaciju Unsko-sanskog kantona realizacijom projekata Zapadna interkonekcija Rakovica-Tržac-Bosanska Krupa, uz odvojak za Bihać i Veliku Kladušu u sklopu faze I sa periodom puštanja u rad 2025.-2030. godina. Zapadna interkonekcija, nastavak B. Krupa-Ključ, u sklopu faze II, te Ključ-B. Petrovac i Pećigrad-Bužim, u sklopu faze III, sa periodom puštanja u rad 2030.-2035. godine.
Ali kako je javnosti poznato, to je za sada samo mrtvo slovo na papiru. Upravo zato da ne ostane mrtvo slovo na papiru poslaničko pitanje u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH postavila je zastupnica Bisenija Mušedinović (SDA), tražeći odgovor od Vlade Federacije BiH zašto se ovi planovi nikada nisu pomjerili s mrtve tačke.
Prema onome što je Mušedinović navela, gasifikacija Unsko-sanskog kantona bila je predviđena i Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora Federacije BiH iz marta 2009. godine.
Skupština Unsko-sanskog kantona je 4. augusta 2009. godine usvojila Predinvesticionu studiju gasifikacije kantona.
Studija gasifikacije (cijele) Bosne i Hercegovine (Verbundnetz gas AG Leipzig, 1999.) u dijelu za Unsko-sanski kanton je predvidjela snabdijevanje jednog manjeg postrojenja za proizvodnju električne energije na prirodni gas.
U regionalnom kontekstu projekat Zapadna interkonekcija BiH i HR na pravcu Tržac - Bosanska Krupa sa odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu se nalazi na listi projekata od interesa za Energetsku zajednicu, zatim u desetogodišnjem planu razvoja evropske mreže operatora transpornog sistema prirodnog gasa Evropske unije, u desetogodišnjem planu razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2018- 2027.
BH-Gas d.o.o. Sarajevo je sa partnerima iz susjedne Hrvatske još 2017. godine potpisao Memorandum o razumjevanju i saradnji sa PLINACRO d.o.o. Zagreb, kojim su se dvije kompanije usaglasile da nastave i intenziviraju zajedničke aktivnosti na pripremi projekata povezivanja transportnih gasnih sistema Hrvatske i Bosne i Hercegovine između ostalih i pravcem Lička Jesenica - Rakovica - Tržac - Bosanska Krupa. Zatim je iste godine potpisan i Memorandum o razumijevanju sa INA - INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb kojim je obuhvaćena saradnja u području prodaje, odnosno kupnje prirodnog gasa nakon što se stvore potrebni preduvjeti za isporuku prirodnog gasa iz transportnog sistema RH u transportni sistem BiH.
Mušedinović podsjeća da je Bosna i Hercegovina potpisnica Ugovora o uspostavi energetske zajednice, čiji je jedan od osnovnih ciljeva kreiranje stabilnog i jedinstvenog tržišnog prostora koji obezbjeđuje sigurno snabdijevanje energijom koja je suštinska za ekonomski razvoj i socijalnu stabilnost, privlačenje investicija u gasnu mrežu i proizvodnju električne energije, te poboljšanje situacije u pogledu okoliša u vezi sa mrežnom energijom i uz to vezanu energetsku efikasnost.
Evropska unija je razvila Energetsku strategiju za period do 2050. i u dokumentu Plan puta 2050 identifikovala prirodni gas kao glavno tranzicijsko fosilno gorivo na putu dekarbonizacije društva s posebnim naglaskom na zamjeni korištenja uglja u proizvodnji električne energije.
No, ništa od toga nije bilo dovoljno da se sa planova prijeđe na djela, pa će Unsko-sanski kanton na prirodni gas još počekati.
