Industrija videoigara ulazi u, čini se, jednu od najgorih godina za njezinu radnu snagu. Najmanje 9500 zaposlenika u sektoru diljem svijeta ostalo je bez posla do sada u ovoj godini što produbljuje krizu nastalu 2023. kada ih je gotovo 9000 otpušteno, prema podacima koje je prikupio web portal videogamelayoffs.
Nikad prije se nije dogodio zemljotres ovakvog kalibra; nezamisliv događaj u posebno slatko vrijeme za sektor; s velikim brojkama u prodaji naslova i konzola te velikim lansiranjima. Čak i više, uzimajući u obzir da je to industrija koja raste gotovo 9% godišnje.
Svi prsti upereni su na istu tačku kada se govori o mogućem uzroku: pandemiji. Povećanje slobodnog vremena kod kuće potaklo je prodaju videoigara na svim tržištima. To je uzbudilo i studije i izdavače — kako se nazivaju distributeri u tom sektoru — što je u isto vrijeme privuklo ogromna ulaganja i proširilo zapošljavanje u svim odjelima. Problem je bio u tome što rukovoditelji nisu smatrali da će to stati ili da će se smanjiti.
Početkom 2023. počeli su se nazirati znakovi iscrpljenosti. Od 2010. sektor je rastao dvoznamenkasto i bilo je već 2019. godine očitih znakova da je došlo vrijeme za povlačenje i za restrukturiranje industrije jer je prodaja počela slabiti; ali došlo je zatvaranje i pandemija i ono što je moralo biti nužna korekcija prema dolje bilo je upravo suprotno: studiji su počeli zapošljavati ljude kako bi zadovoljili neočekivanu potražnju.
Sada industrija racionalizira projekte i likvidira timove. Amazon je otpustio 1000 radnika sa svog Twitch kanala posvećenog industrijskom programiranju; Microsoft, koji je formalizirao akviziciju Activision Blizzarda - što je bila najskuplja kupovina u industriji - izostavio je gotovo 2000 zaposlenika iz preuređenog odjela za igre; Unity, najveći razvijač platformskih alata, također je smanjio broj radnika za 1800. Val prilagodbi stigao je čak i do Kine, gdje je tvorac TikToka, ByteDance, nakon zatvaranja brenda Nuverse (s gotovo 3000 zaposlenika), posvećenog razvoju mobilnih naslova, potpuno zaustavio svoj pohod u granu videoigara. Više od 100 studija smanjilo je svoju radnu snagu od početka 2023. godine.
Makroekonomska klima bila je druga oluja koju su firme morale prebroditi. Rast kamata, koji je stigao nakon završetka pandemije, dodatno je obeshrabrio ulagače – sve opreznije i selektivnije – iscrpio je likvidnost studija i otežao finansiranje novih projekata, pa su firme morale birati samo “ono što ima” priliku „za napredak.”
Prema podacima prikupljenim u izvještaju Konvoya, konzultantske firme specijalizirane za ovaj sektor, dok je 2022. industrija dobila 14 milijardi dolara privatnog finansiranja, u cijeloj 2023. akumulirano je samo dvije milijarde. Postalo je sve teže uvjeriti publiku koja je postala lojalna besplatnoj igri ili igrici za više igrača — kao što su Fortnite, PUBG ili Minecraft—za probanje novih naslova.
Dodatan poroblem je činjenica da se studiji više ne takmiče samo između sebe već su otvorili nove frontove protiv velikih zabavnih platformi kao što su HBO ili Amazon Prime i sada se takmiče za vrijeme ispred ekrana. Tome treba dodati činjenicu da je produciranje videoigre danas gotovo jednako skupo kao i snimanje filma, samo što izvedba igre na konzoli može trajati i do dvostruko duže. Peti nastavak legendarne sage Grand Theft Auto, na primjer, koštao je oko 265 miliona dolara – blizu onoga što je bilo potrebno da se napravi trilogija Gospodar prstenova – i trebalo mu je oko pet godina da ugleda svjetlo dana. Ipak, unatoč tamnim oblacima koji pokrivaju sektor, stručnjaci ostaju optimistični. Procjenjuju da će od 2025. industrija ponovno rasti, iako ne s istom agresivnošću kao tokom i nakon pandemije.
