Bosna i Hercegovina je u periodu januar- juni 2024. godine ostvarila ukupan obim razmjene od 22,5 milijardi KM, što je manje za 1,33%, u odnosu na isti period 2023. godine. Od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,2 milijarde. KM i manji je za 8,18 %, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,30 milijardi. KM i veći je za 3,07% u odnosu na isti period 2023. godine.
Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije za 18,2%. Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. „ostala tržišta“ gdje je procentualno najveći zabilježeni rast izvoza na tržište Turske i Kine. Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 6,1 milijardu KM. Najveći uvoz u Bosnu i Hercegovinu zabilježen je iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije.
Analize za period januar- juni pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou Evropske unije.
Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70% se odnosi na saradnju sa partnerima u EU. Pad izvoza je bio neminovan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera.
Većinu pada izvoza čine tri tarife i to: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije. Izvoz električne energije je smanjen za 382 miliona KM. U sektoru „rude, metali i proizvodi“ je izvoz smanjen za preko 200 miliona KM, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata tj. proizvodi hemijske industrije sa padom od 53 miliona KM. Najveći rast izvoza zabilježen je kod proizvoda namjenske industrije u iznosu od 40 miliona KM i farmaceutskih proizvoda za 30 miliona KM.
