Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan posjetio je 10. i 11. oktobra dvije važne balkanske države, Albaniju i Srbiju. Ova dvodnevna turneja izazvala je veliku medijsku pažnju u regiji i Turskoj.
Erdoğan i albanski premijer Edi Rama predsjedavali su drugim sastankom Vijeća za saradnju na visokoj razini. Tokom sastanka dvije vlade potpisale su četiri sporazuma o saradnji u područjima visokog obrazovanja, poljoprivrede, komunikacija i odnosa s javnošću. Kako je rekao Erdoğan, "sporazumi potvrđuju spremnost dviju zemalja na saradnju".
Erdoğan je svečano otvorio džamiju Namazgah, poznatu i kao Velika džamija u Tirani i najveću džamiju na Balkanu. Gradnju džamije je finansirala Turska, odnosno Predsjedništvo za vjerska pitanja (Diyanet) i Fondacija Türkiye Diyanet, i smatra ju se simbolom zajedničke historije i zajedničke kulture.
Dvojica čelnika složila su se oko mnogih političkih i sigurnosnih pitanja. Erdoğan je pristao osigurati vojnu opremu i obuku albanskoj vojsci. Strateški potez je opskrba Albanije značajnom količinom dronova. Dvojica čelnika također su razgovarala i pokazala svoju odlučnost u zajedničkoj borbi protiv terorističkih organizacija, posebno gülenističke terorističke grupe (FETÖ). Potpisali su zajedničku deklaraciju o produbljivanju strateškog partnerstva dviju zemalja. Na kraju su naglasili da će nastaviti povećavati opseg bilateralne trgovine na dvije milijarde dolara.
Erdoğan je na sličan način posjetio i Srbiju. U Beogradu su Erdoğan i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić vodili četvrti sastanak Vijeća za saradnju na visokoj razini i prisustvovali ceremoniji potpisivanja 11 sporazuma u različitim sektorima, uključujući trgovinu, odbranu i infrastrukturu. Erdoğan je pohvalio turska ulaganja u Srbiji, posebno u građevinskom sektoru, i postavio novi cilj bilateralne trgovine od pet milijardi dolara. Broj srpskih turista koji posjećuju Tursku porastao je na 400.000 u 2023. godini. Srbija je također nova destinacija za turske turiste.
Erdoğan i Vučić razgovarali su o važnosti regije Sandžak i ponovili podršku dijalogu Beograda i Prištine. Erdoğan je istakao posredničku ulogu Ankare u poticanju mira i stabilnosti i na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, dvjema zemljama koje imaju napete odnose sa Srbijom.
Albanija i Srbija, koje predstavljaju dvije najveće etničke skupine, dvije su kritične zemlje na Zapadnom Balkanu. I Albanci i Srbi žive u različitim zemljama regiona. Dakle, ove dvije države imaju potencijala slijediti revizionističku regionalnu politiku. Dok su Albanci najveća muslimanska etnička skupina na zapadnom Balkanu, Srbi su najveći pravoslavni kršćani u istoj regiji. Dok Albance velikim dijelom podržavaju SAD i neke zapadne zemlje, Srbiju podržava Ruska Federacija. Obje globalne sile nastavljaju prodirati u regiju preko svojih opunomoćenika.
S druge strane, Turska načelno ne želi jednostranu intervenciju bilo koje globalne sile u regiji. Smještena u središtu regije pune sukoba, Turska podržava regionalni status quo na Balkanu, koji već nekoliko desetljeća uživa u hladnom miru. Ankara je slijedila uravnoteženu, sveobuhvatnu politiku prema regiji, s ciljem da ne otuđi nijednu regionalnu državu. Kao dio svog općeg vanjskopolitičkog razumijevanja, Turska želi da se regionalni sukobi riješe među regionalnim akterima. Stoga sve strane u regionalnim sukobima vjeruju Ankari zbog njenog neutralnog pozicioniranja. Turski glavni grad odlučan je spriječiti daljnje sukobe i sarađivati s regionalnim čelnicima na postizanju trajnog mira i stabilnosti na Balkanu.
Turska nastavlja naglašavati svoje historijske, kulturne i političke veze s balkanskim državama i narodima. Iz tog razloga Ankara ne pozdravlja sve veći utjecaj različitih islamskih perspektiva koje zastupaju neke muslimanske zemlje. Umjesto toga, Turska preferira zaštitu tradicionalnih islamskih institucija u regiji, koje historijski potječu iz osmanskih institucija. Uvođenje novog islamskog razumijevanja stvorit će umjetne nedržavne aktere, koji će se pretvoriti u destabilizirajuće aktere regionalnih vlada. Osim toga, Turska radi na održavanju kulture mirnog suživota u regiji, gdje ljudi iz različitih kultura mogu živjeti zajedno.
Sve u svemu, zemlje u regiji svjesne su konstruktivne uloge Turske u regiji. Stoga sve zemlje regije pokušavaju unaprijediti svoje odnose s Ankarom. Što više vjeruju Turskoj, to će zemlja imati veću konstruktivnu ulogu u regiji.
Muhittin Ataman je profesor na Odsjeku za međunarodne odnose na Univerzitetu društvenih nauka u Ankari. On je takođe glavni urednik časopisa Insight Turkey, koji izdaje Fondacija SETA; ovaj je komentar napisao za Daily Sabah.
