Grupa vojnika maršira u blizini trga Tahrir, kolijevci egipatske revolucije. Nekoliko metara ispod, trgovac gleda kroz mali stražnji prozor svog bijelog kombija. Unutra, mladić sređuje svoju trgovinu na točkovima: dvije planine konzervirane robe, nekoliko vreća povrća i više od stotinu jedinica egipatskog kruha. Izvana, pružene ruke dopiru do dlana mladog trgovca. Ružičaste i zelene novčanice gomilaju se između prodavača i njegovih kupaca. Dio novca zarađenog prodajom kruha ide vojsci.
Vojska u Egiptu kontrolira brojne dijelove ekonomskog kolača zemlje: od pšenice, preko proizvodnje, flaširane vode, benzina, farmaceutske industrije pa čak i mlijeka za bebe. Iako se vojni pipci šire privredom već nekoliko godina, učešće generala se povećalo od 2013. godine, dolaskom bivšeg maršala Abdelfataha Al Sisija na vlast.
Prema nepotpunim podacima, što je rezultat zatvorenih državnih informacija, vojska upravlja s oko četvrtinom ukupne državne potrošnje za stanovanje i javnu infrastrukturu. Odnosno sa oko 24 milijarde dolara. Nadalje, iako Al Sisijeva vlada procjenjuje udio poslovanja Oružanih snaga na oko 2% BDP-a, drugi istraživači i vanjski izvori ističu da bi njihovi pipci mogli pokriti do 60% egipatske ekonomije. Zbog cenzure i unutrašnje kontrole obim kontrole koju imaju nad poslovanjem ne može se jasno odrediti.
Ustav zemlje brani tajnost državnog budžeta Oružanih snaga, kako za firme povezane s tom institucijom tako i za privatne ugovore vojnog i bivšeg vojnog osoblja. Vojska kontrolira sve u zemlji i, kako bi Luj XIV rekao, država je vojska i vojska je država.
Sve je tajnovito i skriveno kada su u pitanju četiri vojne organizacije, sve povezane s Ministarstvom odbrane i vojnom proizvodnjom. Prvo, Arapska organizacija za industrijalizaciju, koja se odnosi na artiljeriju i vojna vozila; zatim National Service Projects Organization, usmjerena na cement, benzin ili flaširanu vodu; Nacionalna vojna proizvodna organizacija i, konačno, Inženjerska uprava oružanih snaga.
"Utjecaj vojske je totalan i zahvaća sve razine društva. Ipak, postoje određena područja poput kulturnih krugova gdje vojska ne dopire što zbog nedostatka volje, što zbog ekonomske koristi", tvrde stručnjaci.
Nekoliko je godina privredna kontrola bila relativno skromna. Vojska je počela raditi na oporavku zemljišta, posebno pretvaranjem pustinja u obradivo zemljište. U kasnim 1970-ima vodila je obnovu gradova i ključne infrastrukture duž Sueckog kanala. Egipatska vojska dominira političkom scenom od državnog udara 1952. i još većom snagom nakon krize oko Sueckog kanala 1956.
Otkako je sadašnji predsjednik, Al Sisi,državnim udarom preuzeo vlast 2013. godine, vanjski dug se utrostručio, a inflacija je dosegla historijske vrhunce, do 40% u augustu 2023. Nekoliko mjeseci prije, u junu 2023. ekonomska situacija dovela je do toga da većina Egipćana nije sebi mogla priuštiti meso. Kao odgovor na ovu krizu, vlada im je predložila da jedu pileće noge kako bi nadopunili unos proteina.
Ekomoskoj situaciji dodaje se i nesloboda medija i informiranja. Egipat je na posljednjem mjestu po indeksu akademskih sloboda, a od 2014. vlasti su pokrenule kampanju represije i zatvaranja osoba bliskih opoziciji, te aktivista i novinara.
