Kina je dugo bila pokretač globalnog rasta, ali taj je status sada ugrožen jer je njen ekonomski oporavak od strogih ograničenja zbog pandemije zapao u velike poteškoće, a čini se da era visokog rasta naglo gubi snagu. Proteklih sedmica nagomilalo se puno loših vijesti za drugu svjetsku ekonomiju: njena trgovina usporava, strana su ulaganja naglo pala, najveći graditelji nekretnina su bankrotirali i zemlja je ušla u deflaciju.

Već na sastanku Politbiroa u julu, kineski čelnici opisali su ovogodišnji oporavak kao "mučan". Aludirali su na njihove trenutne ekonomske probleme, koji se kreću od usporavanja stopa rasta BDP-a do masovne nezaposlenosti, duboko ukorijenjene nejednakosti i opasno niske razine potrošnje, između ostalog. Iznenađujuća je bila iskrenost jedne institucije komunističke partije, a tim više što je dolazila od tako visokog tijela.

Sada cijeli svijet osjeća mogući ekonomski kolaps zemlje. Iako raspoloženje nije baš optimistično, stručnjaci se slažu da spekulativni balon poput onog u Lehman Brothersu 2008. vjerojatno neće puknuti. Naprotiv, rizik je da će se trenutna kriza nastaviti, ustupivši mjesto dugom razdoblju stagnacije poput onoga koje je Japan doživio nakon 1991.

Tokom tri godine stroge politike "Zero Covid", proizvodnja je bila otežana, a linije opskrbe prekinute, što je rezultiralo naglim smanjenjem potražnje, što je proizvelo najznačajnije privredno usporavanje od početka protržišnih reformi kasnih 1970-ih.

Kao posljedica toga, druga najveća svjetska ekonomija sada prolazi kroz goleme poteškoće, povjerenje pada, dug se nazire, a strateško natjecanje sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima ugrožava željenu budućnost tehnološkog napretka i ekonomskog rasta. Kako bi se suprotstavio utjecaju SAD-a, azijski div trenutno intenzivira svoju diplomatsku aktivnost i reaktivira svoja ulaganja u inozemstvu.

Trenutni faktori ukazuju na višak kapaciteta u proizvodnom sektoru u uslovima slabe potražnje, slab rast prihoda i visoku nezaposlenost mladih, kao i probleme u lokalnim javnim finansijama. I to je samo ono što znamo. Uostalom, Kina je polako prestala objavljivati mnoge ekonomske podatke, tako da je teško dobiti potpunu sliku.

Jedan od glavnih faktora usporavanja kineske ekonomije je kriza u sektoru nekretnina, čiji se udio u nacionalnom BDP-u – uz neizravne faktore – prema nekim analitičarima procjenjuje na oko 30%. Ovo tržište pokazuje znakove stagnacije, a velike kompanije u sektoru ne podmiruju obveze.

Osim toga, Evergrande, gigant u sektoru nekretnina čije se stanje pogoršalo tokom prošle godine, službeno je podnio zahtjev za bankrot u New Yorku 18. augusta. Režim je nedavno ublažio ograničenja zaduživanja za kupce stanova i najavio dodatnu pomoć poduzetnicima koji se bore da prežive.

Kina je najavila smanjenje kamata na hipotekarne kredite i predujam nužan za kupnju domova od 25. septembra, kako bi se promovirao "stabilan i zdrav razvoj" sektora koji je zaglibio u velikoj krizi duže od dvije godine.

Uz sektor nekretnina, izvoz je bio temelj kineske ekonomije. Međutim, zemlja se suočava sa slabom globalnom potražnjom u svijetu koji se još uvijek oporavlja od strukturnih ekonomskih učinaka COVID-19, pojačanih inflatornim učincima ruske invazije na Ukrajinu. Indeks tvorničke aktivnosti u Kini neznatno se poboljšao u augustu, ali je ostao ispod granice od 50 bodova koja dijeli smanjenje od širenja, u pozadini globalnog usporavanja i usporene domaće potražnje.

Slaba industrijska aktivnost i privatna ulaganja pridonijeli su još jednom izazovu: stopa nezaposlenosti mladih u gradovima (16-24 godine) porasla je na 21,3% u junu sa 18,1% u februaru. Ovo je najveća brojka otkako je vlada počela objavljivati ove podatke 2018. Tokom razdoblja nulte covid politike izgubljeno je do 30 miliona radnih mjesta u uslužnom sektoru.