Spuštajući se niz stepenice u jevrejskoj četvrti Starog grada Jerusalima 2017. godine, Kamala Harris je ugledala Zapadni zid i znala šta mora da uradi.

Tadašnja senatorica iz Kalifornije, posegnula je u svoj džep i izvukla plavu kipu i kopče koje je pripremila. Rekla je svom mužu Jevreju, Dagu Emhofu, da se malo sagne kako bi stavila kipu na njegovu glavu.

Halie Soifer, njena tadašnja savjetnica za nacionalnu sigurnost, uslikala je ovaj “historijski” trenutak, za koji kaže da oličava njen odnos s jevrejskom zajednicom, ali i očekivanja.

“Pripremila se za to jer je znala da je to važno za Douga”, rekla je Soifer, koja je sada izvršna direktorica Jevrejskog demokratskog vijeća Amerike.  Ovo putovanje bilo jako posebno za par jer to bio njegov prvi dolazak u Izrael, a njen ček treći.

U međuvremenu, Harris je postala potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država, a sad je najizglednija osoba da zamjeni senilnog Bidena u neizvjesnoj predsjedničkoj trci.

Kamala Harris je tokom svog života i karijere bila okružena Jevrejima, od školskih drugova preko kolega do najbližih članova porodice. Ta pozadina je Harris (59) omogućila lahko upoznavanje s jevrejskim organizacijama. Ona je takođe ohrabrila Emhoffa da prihvati svoj jevrejski identitet kao muž potpredsjednice države. Po prvi put, mezuze su postavljene u njenoj rezidenciji, a Emhoff je preuzeo vodeću ulogu u naporima administracije da se bori protiv antisemitizma.
Oni su u braku od 2014. godine, a on ima dvoje djece iz prvog braka.

U međuvremenu, njen suprug, Doug Emhoff, koji je ušao u historiju 2020. godine postavši prvi drugi džentlmen u zemlji ima historijsku priliku da ako njegova supruga pobjedi u utrci postane prvi muškarac koji će nositi titulu prvog "gospodina" Amerike.

Prema njegovoj zvaničnoj web stranici, Emhoff je rođen u Bruklinu u New Yorku, a odrastao u Matawanu, New Jersey. Njegova porodica, roditelji Mike i Barbara, sa braćom i sestrama Jamiejem i Andyjem, preselili su se u Los Angeles kada je Emhoff bio tinejdžer. Studirao je na Državnom univerzitetu Kalifornije, Northridge, a zatim je stekao zvanje JD na Pravnom fakultetu Univerziteta Južne Kalifornije.

Nakon što je diplomirao na pravnom fakultetu, Emhoff je radio u oblasti prava zabave u Los Angelesu 30 godina. Tu je i upoznao ženu koja će postati njegova druga supruga i buduća prva žena potpredsjednica Sjedinjenih Država.
Kao prvi jevrejski suprug(a) američkog predsjednika ili potpredsjednika, gospodin Emhoff je obilato koristio prilike da podijeli svoje jevrejsko naslijeđe i kulturu, od proslave Pashe u Bijeloj kući do postavljanja mezuza na štokove rezidencije potpredsjednika. Gospodin Emhoff je bio vodeći glas u borbi protiv antisemitizma i mržnje gdje god da postoji. Sazvao je jevrejske vođe u Bijeloj kući na prvi okrugli sto te vrste kako bi skrenuo pažnju na porast antisemitizma. Takođe je radio sa jevrejskim studentskim vođama u kampusu i sa dvopartijskom radnom grupom za borbu protiv antisemitizma i na promovisanju pristupa cijelog društva u borbi protiv antisemitizma. Redovno sarađuje s pojedincima iz jevrejske zajednice, kao i sa drugim vjerskim grupama kako bi razgovarali o prioritetima administracije za jačanje vjerske tolerancije i zaštitu vjerskih sloboda.

Kao advokat više od 30 godina, gospodin Emhoff duboko brine o pravdi i jednakosti u pravnom sistemu. On je zagovornik pristupa pravnoj pomoći i uklanjanja barijera, pravnih, društvenih i finansijskih, kako bi se osiguralo da svaka osoba može dobiti pomoć koja joj je potrebna da dođe do pravde. U januaru 2020. g. Emhoff je počeo da predaje pravne na Pravnom centru Univerziteta Georgetown i uživa u prilici da bude mentor sljedećoj generaciji pravnika.

Ovaj hvalospjev sa službene stranice Bijele kuće pokazuje koliko je cionistički lobi prisutan u vrhu američke politike.
Pored toga što je za muža “izabrala” Jevreja Harris se jako potrudila da naučio jevrejsku tradiciju.

Harrisine jevrejske pristalice kažu da se njeno jevrejsko znanje pokazalo na putovanju u Izrael 2017. U svom upisu u knjigu posjetitelja Jad Vašema, izraelskog spomenika holokaustu, rekla je da je "razorena tihim svjedočanstvima onih koji su umrli u Šoa", što je hebrejska riječ za holokaust koja se obično ne koristi izvan jevrejske zajednice.

Svoju privrženost cionističkom pokretu ona gaji od djetinjstva. U govoru 2017. godine Američkom Izraelskom komitetu za javne poslove prisjetila se "kutija Jevrejskog nacionalnog fonda koje je koristila za prikupljanje donacija za sadnju drveća za Izrael" kada je bila dijete u području Bay Area. I to se pokazalo, kako su rekli, u savršenom utisku koji je ostavila na svoju svekrvu iz jevrejskog Nju Džerzija, Barb, u nastupu u emisiji "Dru Barimor Šou" u aprilu.

Još značajnije, rekla je Amy Spitalnick, izvršna direktorica Jevrejskog vijeća za javne poslove, nacionalnog tijela za odnose s jevrejskom zajednicom, Harris je u korak s Emhoffom u onome što je postalo njegova najistaknutija uloga, predsjedavajući radnom grupom koja je razvila strategiju Bajdenove administracije protiv antisemitizma.

“Teško je povući granicu između potpredsjednice i drugog gospodina kada je u pitanju njihov angažman na nekim od ovih pitanja jer su bili tako duboko koordinirani,” rekao je Spitalnick.

Na događaju prošlog septembra koji je spominjala Spitalnick, Emhoff je održao govor u kojem je izložio napredak u implementaciji plana za borbu protiv antisemitizma, koji je pokrenut u maju 2023. Harris je nakon toga pomenula zašto je njegov rad bio izazovan.

„Predstavljen nam je poziv za buđenje, prasak šofara“, rekla je, misleći na ovnov rog koji je pukao za vrijeme velikih praznika. "Imamo posla sa veoma moćnim snagama koje pokušavaju da izvrše ono što ja mislim da je potpuni napad na teško stečene slobode."

Pozivajući da se skrene pažnja na antisemitizam i predrasude, Harris je rekla da se često fokusirala na zločine iz mržnje kada je bila tužilac, a potom i državni tužilac u Kaliforniji. Ona je također bila vodeći glasnogovornik administracije za još jedno pitanje koje, pokazuju ankete, animira jevrejske glasače: borba protiv ograničenja abortusa nakon odluke Vrhovnog suda iz 2022.

Pojedini njeni istupi oko agresije na Gazu su izazvali negativne reakcije u Izraelu, ali i među cionističkim organizacijama u Americi.

Međutim, to je samo dio predizborne medijske taktike. Ključnu ulogu u njenoj kampanji za pridobivanje podrške Jevreje, odnosno cionističkog lobija ima njen muž kojeg je upravo ona motivirala da privoli jevrejsku duhovnost.

Ovo je igra koja za cilj ima da se resetira ogroman antagonizam kojeg je generisala apsulutna Bidenova podrška Izraelu.
Sad se kreira umjetna distanca da smanje pritisak i izbjegnu slike Harris sa Bibijem. Nije to samo pitanje 5 miliona muslimana koji žive u SAD-u nego i ljevičara koji glasaju za njih što je znatno veća grupa i ne smiju dozvoliti osipanje glasova.

Biden i Trump su se natjecali ko je veći cionist prilikom sučeljavanja koje je loše prošlo za Bidena jer je nakon njega posljedično morao odstupiti. Dakle, uopće ne postoji mogućnost da Amerika u bilo kojoj političkoj opciji neće podržavati Izrael, razlike su u tome ko je više za mir. Podrška Izraelu je neupitna. Pošto Trump tvrdi da će on biti taj koji će donijeti mir svijetu, moraju sada da pokažu kroz kampanju kako Harris drži ključeve svjetskog mira.

Veliki broj ljevičara je zgrožen onim što radi Izrael. To uključuje i buntovne mlade generacije koje dižu revolucije po univerzitetima a upravo za te je zadužen muž od Kamale, da suzbije moralni krik i da ga nazove antisemitizmom. Da ga kriminalizira. Dakle, želja demokrata je promjena optike da smanje tenzije, a u praksi sve ostaje isto jer Harris je veći cionist od svoga muža, ali igranka je tek počela.

Demokrate se plaše apstinencije svojih glasača koji su zgroženi slijepom podrškom Izraelu, a što direktno pogoduje Trumpu.