Centralnu manifestacija obilježavanja 31. godišnjice odbrane južnog dijela Mostara od HVO-a i HV-a Jedinstvena organizacija boraca (JOB) upriličila je sinoć na malonogometnom stadionu u Carskim vinogradima.

Kulturnom programu na kojem su se obratili Ramiz Fajić, ispred organizacionog odbora, i Sead Jusić, drugi komandant 505. bužimske viteške brigade prisustvovao je veliki broj posjetilaca, predstavnika udruženja proisteklih iz odbrambeno oslobodilačkog rata, političkih zvaničnika, kulturnih i javnih radnika. Prije početka programa brojne delegacije su na spomen ploči polaganjem cvijeća i učenjem fatihe iskazali dužno poštovanje šehidima i poginulim borcima u toj sudbonosni bitci za opstojnost slobodne i nezavisne države Bosne i Hercegovine.

Ova bitka je značajna i po tome što je u njoj 15. jula 1993. godine evidentirano učešće regularnih jedinica Hrvatske vojske na prostoru Mostara i Hercegovine. Junuz Marić, jedan od ratnih komandanta 3. bataljona 48. brigade, u to vrijeme komandir čete, podsjeća kako su snage HVO-a i HV-a, na osnovu šireg plana političkog i vojnog vrha Republike Hrvatske i Herceg –Bosne, izvršili napad s ciljem presijecanja i razdvajanja teritorij koji je kontrolisala A R BiH.  „Ti planovi su doživjeli debakl. Doživjeli su nešto od čega se nisu oporavili i što nisu više pokušali do kraja radnih dejstava. Bio je to zadnji pokušaj da ožive Herceg Bosnu na prostoru koji su oni zamislili“,

Napad tog jutra, prisjeća se Marić, hrvatske snage su izvršile na dva pravca. Glavni pravac napada bio je selo Kočine – Energopetrol - nadvožnjak. Pomoćni pravac bio je u rejonu Blagaja. Odnos u naoružanju i ljudstvu bio je daleko na strani napadača. Braniocu na toj borbenoj liniji kod Carskih vinograda imali su samo jednu četu sa tri voda. Hrvatske vojne snage u jednom trenutku bile su probile linije odbrane i ušle u prve kuće sela Kočine, gdje su zarobili i ubili nekoliko civilnih osoba.

„Da ne bih ja izmišljao ko nas je napadao citirat ću zapovjednika 5. gardijske brigade „Sokolovi“ iz Vinkovaca koji je rekao da su ovdje došli i osmatrali teren tri dana, da nisu primijetili kretanja jedinca A R BiH. Rekao je da ih je A R BiH pustila unutar svojih borbenih linija i da su se tada suočili sa strahovitom pješadijskom paljbom. Rekao je da mu je to bio najteži dan u njegovoj vojničkoj karijeri. Po njegovom priznanju poginulo je 11 pripadnika 5. gardijske brigade „Sokolovi“, a 54 vojnika je  ranjeno. Osim njih učestvovale su i duge jedince HV-a i HVO. To je dovoljan pokazatelj koliko velike oružane snage su napadale, a znamo svi koje su mogućnosti jedne čete koja je branila ovu zonu odgovornosti“, rekao je Marić.

Na drugim pravcima linija odbrane osim pripadnika 48. brigade  frontalnom napadu  odlučno su se suprotstavili i pripadnici 41., 42. Brigade, bataljona „Šargan“ i dugih prištapskih jedinica. „Strah me i pomisliti šta bi bilo na ovim prostorima da to, taj dan nije odbranjeno i da nije učinjen napor da se zaustavi ofanziva HV-a i HVO-a“, naglasio je Marić. 

I ova bitka, kao i sve duge, bilo da se radi o bitkama u zapadnim, sjevernim, centralnim i drugim dijelovima države je jedna od važnijih bitaka za opstojnost i državotvornost Bosne i Hercegovine i stoga je, smatra Sead Jusić, važno na temeljit i ispravan način valorizirati u kontekstu stvarnih i neiskrivljenih događaja. 

„Mi moramo znati, sa svakog dijela šta je u datom momentu bio doprinos, pa često puta i ključni doprinos, za opstanka naše domovine u ovim gabaritima u kojima jeste danas“, kazao je. Obilježavanje značajnih godišnjica A R BiH Jusić doživljava kao realizaciju višestoljetnog sna brojnih generacija bosanskog i bošnjačkog naroda još od 4. avgusta 1737.g. kada su Bošnjaci pod Banjalukom izvojevali jednu od najvećih historijskih pobjeda nad austrijskom vojskom i iskazali svoju samosvijest o sebi da nisu nikakva turska ili bilo čija carevina već da oni imaju svoju zemlju i svoj identitet.

„Naše su generacije bile sudionici tog čina, predvođene prvim predsjednikom Predsjedništva R BiH, Alijom Izetbegovićem i našim političkom strankom, u to doba narodnim pokretom SDA, da težnje Bošnjak kroz stoljeća pretvore u stvarnost“, rekao je Jusić. Na kraju je poručio da je sada vrijeme da se na akademski način taj doprinos kvalitetno valorizira zbog jasne orijentacije i odgovora na izazove i sadašnjosti i budućnosti.