Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokrenuo je u srijedu najveće restrukturiranje svoje vlade od početka velike ruske invazije. Ključne osobe izvršne vlasti, kao što su ministar vanjskih poslova Dimytro Kuleba, ministar strateške industrije Alexander Kamyshin i ministar pravosuđa Denys Maliuska, između ostalih, podnijeli su ostavke.
Iako je još uvijek rano za procjenu motiva i posljedica ove transformacije, koja je iznenadila mnoge u zemlji, sve ukazuje na slona u sobi: Ukrajina se priprema suočiti sa teškom jeseni i još težom zimom od početka rata. To je u poruci građanima prošlog utorka navečer nagovijestio sam Zelenski. “Ova jesen bit će iznimno važna za Ukrajinu. Državne institucije moraju biti organizirane na način da Ukrajina postigne sve rezultate koji su nam potrebni za sve”, kazao je. "Za to je potrebno ojačati neka područja Vlade, a kadrovske odluke su već pripremljene", dodao je.
Restrukturiranje ukrajinske vlade dolazi usred dramatičnog porasta zračnih napada na nekoliko gradova u Ukrajini i, iznad svega, energetske krize za koju nema rješenja na vidiku. U srijedu je sedam osoba, uključujući troje djece, poginulo u ruskom bombardiranju Lavova, dan nakon što su dva balistička projektila pogodila grad Poltavu, ubivši najmanje 53 ljudi i ranivši još gotovo 300. Rusija je 26. augusta pokrenula jednu od svojih najvećih zračnih ofanziva do danas, ispalivši više od 230 projektila i bespilotnih letjelica i usredotočivši svoje napade na električnu infrastrukturu zemlje koja je već desetkovana nakon dvije i po godine rata.
Od početka sveobuhvatne invazije, Rusija je usredotočila svoje napore na demontažu ukrajinske energetske infrastrukture. Iako je prethodnih zima zemlja uspjela izbjeći potpuni kolaps svoje električne mreže, to je uspjela uz velike poteškoće. Ove godine, međutim, izgledi su mnogo obeshrabrujući, 90% kapaciteta termoelektrana DTEK-a, najveće energetske kompanije u zemlji, uništeno je ili ozbiljno oštećeno. Hidroelektrane su također pretrpjele ozbiljna oštećenja, s 45% njihovih kapaciteta je izvan pogona. Ukrajina jedva proizvodi nešto više od trećine električne energije koju je proizvodila prije sukoba, s 55 gigavata na samo 20.
Kao što Phuc-Vinh Nguyen, istraživač na Institutu Jacques Delors u Parizu, specijaliziran za energetiku, ističe u članku koji je objavio El Confidencial, "održavanje stabilnosti mreže izuzetno je teško" u današnjoj Ukrajini. Dok ruski projektili i bespilotne letjelice nastavljaju napadati energetsku infrastrukturu, kao što su proizvodna postrojenja i trafostanice, šteta nakupljena tokom dvije godine stalne agresije pretvara ono što je nekoć bio golemi izazov u gotovo nemoguć zadatak. "Što više napada infrastruktura trpi, to je složenije popraviti i održavati električnu mrežu", dodaje Nguyen.
Kako prenosi The Insider, Dmytro Sakharuk, izvršni direktor DTEK-a, upozorio je da je situacija kritična i da se građani moraju "sami" pripremiti za zimu, jer vlasti ne mogu garantovati opskrbu električnom energijom u svakom trenutku. To je navelo stanovništvo da počne stvarati zalihe agregata, solarnih panela i drugih uređaja koji im omogućuju da se nose s mogućim dugotrajnim nestankom struje, uz generatore koji su odavno postali neizostavan dio svake firme koja nastavlja poslovati u Ukrajini. Međutim, ova oprema je skupa i nedostupna većini Ukrajinaca.
Sposobnost suočavanja sa zimom sada u velikoj mjeri ovisi o uvozu energije iz Evrope. Samo prošlog juna Ukrajina je kupila više električne energije u inozemstvu (858.400 MWh) nego cijele 2023. (806.400 MWh). Unatoč tome, taj uvoz neće biti dovoljan da u potpunosti pokrije domaću potražnju koja će vrtoglavo porasti čim temperature počnu padati. "To je izazov koji ne ovisi samo o Ukrajini, već i o sposobnosti Evrope da poveća svoju energetsku pomoć usred krize", kaže Nguyen, koji podsjeća da je kontinent puno bolje pripremljen nego u prošlosti, kada se mučio da nađe zamjenu ruskom plinu, da se suoči s nenormalno hladnom zimom.
Međutim, u slučaju Kijeva je obrnuto: ranjiviji je nego ikad. Iako ukrajinska vlada već radi na dugoročnim energetskim rješenjima, poput širenja vjetroturbina i solarnih panela ili izgradnje malih fleksibilnih elektrana na plin, ti projekti ne pomažu u trenutnoj potrebi preživljavanja zime. Ukrajinska centralna banka predviđa da će još 400.000 ljudi napustiti zemlju ove godine zbog nestanka električne energije i drugih poteškoća koje proizlaze iz rata. Upitan od strane Financial Timesa prošlog juna o implikacijama uništenja infrastrukture u mjesecima koji dolaze, ukrajinski zvaničnik otvoreno je kazao: "Moramo se pripremiti živjeti u hladnoći i mraku."
Jedna od tačaka koja je izazvala najveće podjele nakon objave vijesti o rekonstrukciji vlade bila je odluka da se ministra energetike Hermana Galushchenka zadrži na dužnosti, unatoč činjenici da je više puta ispitivan zbog svoje neučinkovitosti u odgovoru na propadanje energetske infrastrukture. Prije tri dana smijenjen je Volodymyr Kudrytskyi, čelnik Ukrenerga, državne kompanije zadužene za električnu mrežu zemlje, što su stručnjaci protumačili kao pokušaj centralizacije vlasti od strane Zelenskog.
Dva člana upravnog odbora Ukrenerga, Peder Andreasen i Daniel Dobbeni, obojica bivši predsjednici Evropske mreže operatora sistema prijenosa električne energije, dali su ostavke u znak protesta. “Osjećamo politički pritisak i stalne pokušaje izigravanja konkursa za imenovanje na radna mjesta (...) Kršenje načela korporativnog upravljanja i donošenje odluke o razrješenju vašeg rukovoditelja bez dokaza o nepravilnom upravljanju je neprihvatljivo”, poručili su u zajedničkom saopćenju.
Energetskoj krizi i političkim napetostima dodana je komplikovana situacija na frontu koja ne predviđa dobre vijesti za Kijev. Od pada Avdiivke u februaru, ruska vojska nastavila je svoju istočnu ofanzivu prema Pokrovsku, uporištu u regiji Donjecka od kojeg ukrajinske odbrambene linije postaju mnogo krhkije. Unatoč ukrajinskim naporima da odbrane ovaj sektor, napredak je konstantan i ruske trupe trenutno su manje od osam kilometara od grada.
Unatoč iznenadnom upadu ukrajinske vojske u Kursk u Rusiji, s namjerom da odvrati ruske vojnike s Istočnog fronta, moskovske snage su nastavile i čak udvostručile svoju ofanzivu prema Pokrovsku, prisilivši na evakuaciju hiljade ukrajinskih civila. Uspješan napad na Pokrovsk imao bi puno ozbiljnije implikacije za Ukrajinu od prethodnih teritorijalnih gubitaka, poput onih kod Bakhmuta ili Avdiivke. Uspije li Moskva zauzeti grad, to ne samo da bi osiguralo gotovo potpunu dominaciju nad Donjeckom, već bi otvorilo put za moguću ofanzivu u Dnjepropetrovskoj oblasti, strateškoj regiji čiji je glavni grad Dnjepar četvrti po veličini ukrajinski grad.
Nedavni pad Novohrodivke, rudarskog grada manje od devet kilometara od Pokrovska, u roku od nekoliko dana naglašava koliko se brzo ukrajinska odbrana, sve gladnija vojske i oružja, može srušiti. Dok se Ukrajina priprema za najsuroviju zimu, front ne pokazuje znakove zahlađenja.
