Nije svejedno ko će biti čuvar „Istočne kapije Bosne“, nije svejedno ko će vladati Goraždom. Je li Nihad Ćulov ta ličnost, procjenite sami u rijetko nadahnutom podcastu koji nadilazi uobičajene predizborne slogane, podcastu „Intervencija“ glavnog urednika „Stava“ Filipa Mursel Begovića koji otkriva jednu nevjerojatno nadahnutu ličnost, a koja tvrdi da se naoružao saburom za posao koji ga čeka.

Ako je Rob Božji, kako kaže, je li se kaje, pitali smo, jer mnogi se razmeću vjerom kada se kunu u svoj moral, ali rijetko ko ističe da može pogriješiti. „Kajem se stalno, ko griješi taj se i kaje, a Bog voli one koji se puno kaju“, odgovara Ćulov koji smatra da su njegovi Goraždani najbolji ljudi na svijetu. No, pitali smo ga kako je to moguće s obzirom na teške političke podjele. Zatim nastaju odgovori Ćulova na koje teško neko može naći protuargumente, a zasnivaju se prije svega na herojskoj odbrani Goražda tokom Agresije.

„Mi smo merhametli narod koji puno prašta, ali griješe oni koji nas podcjenjuju, jer naše herojstvo je neupitno kada budemo napadnuti. To je veličina našeg naroda“, kaže Ćulov koji opisuje koliko je teško bilo biti borac Armije RBiH u Goraždu, u gradu heroju, u gradu šehida, posebno u manevarskoj jedinici u kojoj se on nalazio.

„Još teže od toga bilo je biti majka tog borca. Majka koja pošalje sina, tog borca, i čeka hoće li se vratiti. To je bilo teže“, govori Ćulov i prepričava ratne situacije u kojima su mu ginuli drugovi i kada je mislio da se neće izvući živ, kako se naučio preživjeti u nemogućim uvjetima, kako se tokom rata rađala nevjerojatna razina solidarnosti.

No, danas je uspješan privrednik koji ne ovisi od nikakvih tendera, ni u Goraždu ni bilo gdje u Bosni i Hercegovini, i tvrdi da ne može biti u nikakvom sukobu interesa na funkciji za koju se kandidira. Njegova priča o uspunu je vrlo zanimljiva, vezana uz veliku ljubav koji njeguje sa svojom suprugom. Put je bio težak, ali o njemu Ćulov priča nježno i inspirativno. Bili su izbjeglice iz Kopača u Goraždu, radio je 12 sati dnevno, dobili su djecu, živjeli u 12 kvadrata, a on je studirao. Supruga je također studirala i radila. Uspjeli su. Nihad Ćulov je diplomirani ekonomist, ali strani biznismeni s kojima sarađuje misle da je mašinski inžinjer jer u toj struci pokazuje nevjerojatna znanja koja primijenjuje u svojoj kompaniji.

Koji je bio način života u njegovoj porodici, što je naučio od svojeg baba i majke, što prenosi na svoju djecu, koje je mudrosti naučio od starijih od sebe, šta je poštenje u poslovanju, šta misli o onima koji kradu državu, kako je odbijao nemoralne ponude, šta je to dar liderstva u poslu, ali i u politici, šta podrazumijeva nacionalno dostojanstvo, zašto ljudi ne razgovaraju, zašto je Goražde zaboravljeno, šta je imao za reći o Ernestu Imamoviću, Edinu Ćulovu, Emiru Hubjeru, o nekadašnjoj SDA u Goraždu i onoj današnjoj, kako je moguće da trojka u Goraždu ima čak četiri kandidata, šta je fenomen „neću ni ja“...

Šta je imao za reći o važnosti Goražda za sigurnost Bosne i Hercegovine, šta je strateška uloga Goražda. Odgovara i na pitanje postoje li sigurnosni prodori secesionističkih politika u bošnjačku politiku u Goraždu.

Koju mu je istinu rekao jedan čovjek od kojega je puno naučio i koja ga je i inspirisala da se kandidira na ovim izborima. „Sine, nije uspio onaj koji je samo sebe spasio!“, citira Ćulov misao koja ga je vodila kroz život i odredila njegov životni i poslovni moral.

Međutim, kako su ga uopće nagovorili da se kandidra na izborima, šta su bili teški uslovi koje je postavio SDA-u, jesu li pristali?

Goražde je u teškom stanju, zapušteno i teško će ga biti izvući iz tog stanja. No, Ćulov, nakon što je detektirao stanje u kojem se Goražde nalazi, a ono nije nimalo dobro, iznosi svoju viziju, koja počinje s kadrovima. Ne misli padati u zamku stranačkih zapošljavanja, što je ujedno bio jedan od uslova SDA-u, kao i princip pravde i pravičnosti. Šta to podrazumijeva, saznajte u podcastu „Stava“.

Možda najzanimljiviji dio je njegova vizija kako misli od Goražda, koje se nalazi u teškim političkim podjelama, napraviti harmoničan grad s minimumom jedinstva koje će pogodovati znatno boljem životu njegovih građana. Kako će pokrenuti ljude?

Na koncu kako vidi funkciju gradonačelnika? „Kao hizmećarski posao“, odgovara.