Inflacija raste skoro svuda u 2022. godini. Geopolitičke tenzije izazivaju visoke troškove energije, dok poremećaji u ponudi i potražnji također negativno utječu na potrošačke cijene. Krajnji rezultat jeste taj da gotovo polovina zemalja širom svijeta bilježi dvocifrenu stopu inflacije.

S novim makroekonomskim silama, koje oblikuju globalnu ekonomiju, ova infografika prikazuje zemlje s najvišim stopama inflacije, koristeći podatke Trading Economics.

Veliki broj zemalja kreće se u rekordno visokim nivoima inflacije. Neki se čak suočavaju s trocifrenom stopom. Globalno, Zimbabve, Liban i Venecuela imaju najviše stope inflacije na svijetu, a uz njih su “trocifreni” još Sirija i Sudan.

Kako pritisci cijena rastu, 33 centralne banke, od ukupno njih 38 koje prati Banka za međunarodno poravnanje, podigle su kamatne stope ove godine. Ova koordinirana povećanja kamatnih stopa najveća su u posljednje dvije decenije, što je označilo definitivan kraj ere niskih kamatnih stopa.

Ulaskom u 2023. godinu centralne banke mogle bi nastaviti s povećanjem kamatnih stopa jer inflacija ostaje agresivno visoka.

Potaknuta ratom u Ukrajini, energetska inflacija povećava troškove života širom svijeta.

Od oktobra 2020. godine indeks globalnih cijena energije – koji se sastoji od sirove nafte, prirodnog plina, uglja i propana – drastično je porastao.

U poređenju s prosjekom iz 2021. godine, cijene prirodnog plina u Evropi šest su puta više. Realne evropske cijene električne energije za domaćinstva porasle su za 78 posto, a cijene plina još i više, za 144 posto u odnosu na dvadesetogodišnji prosjek.

Usred globalne konkurencije za snabdijevanje tečnim prirodnim plinom, pritisci na cijene  vjerovatno će ostati visoki, iako su nedavno pali. Ostale štetne posljedice energetskog šoka uključuju volatilnost cijena, ekonomski pritisak i nestašicu energije.

Ako je historija primjer, kroćenje rastućih cijena moglo bi potrajati još barem nekoliko godina.

Sjetite se nebeski visoke inflacije iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Italija, koja je uspjela da se izbori s inflacijom brže od većine zemalja, smanjila je inflaciju sa 22 posto 1980. godine na 4 posto 1986. Za to joj je trebalo šest godina.

Ako bi globalne stope inflacije, koje se kreću oko 9,8 posto u 2022. godini, slijedile ovaj kurs, bilo bi potrebno najmanje do 2025. godine da nivoi dostignu cilj od 2 posto.

Vrijedi napomenuti da je inflacija bila veoma nestabilna tokom kriznog perioda s kraja prošlog stoljeća. Sjetimo se da je inflacija pala u velikom dijelu bogatog svijeta do 1981. godine, ali je ponovo porasla 1987. usljed viših cijena energije.

Inflacija od 17,3 posto u Bosni i Hercegovini nalazi se, uglavnom, na nivou onih zemalja Evropske unije koje su nekada pripadala takozvanom Istočnom bloku. U Češkoj trenutna godišnja inflacija iznosi 15,1 posto, u Mađarskoj 21,1 posto, u Poljsko 17,9 posto, u Bugarskoj 17,6 posto, u Rumuniji 15,3 posto, u Estoniji 22,5 posto, u Litvaniji 23,6 posto. Dvocifrena inflacija zahvatila je skoro cijelu Evropu, izuzev Francuske, Španije, Norveške i Finske.

Niska inflacija zadržala se još samo u Kini (2,1 posto) i Japanu (3,7 posto) te u nekim južnoameričkim državama.

^{(Izvor: www.visualcapitalist.com)}