Međunarodna zajednica izrazila je strah zbog ruskih seizmičkih istraživačkih aktivnosti na Antarktiku, koje bi, prema stručnjacima, mogle prikriti stvarne ciljeve istraživanja – ogromne resurse fosilnih goriva u toj regiji.
Ova zabrinutost ponovno izbija na površinu u kontekstu ekstremnih geopolitičkih napetosti zbog ruske invazije na Ukrajinu, što pojačava zabrinutost o mogućem strateškom takmičenju u jednom od posljednjih prostora za koje ne postoji vojna zainteresiranost.
Moskva već dugo provodi programe mapiranja i sondiranja antarktičke geologije, kopnene i podvodne, ali noviji podaci pokazuju da su njezini istraživački brodovi otkrili rezerve plina i nafte ekvivalentne 511 milijardi barela nafte, što je količina otprilike deset puta veća od ukupne proizvodnje Sjevernog mora za pedeset godina.
Ova su otkrića uzbunila međunarodnu zajednicu koja strahuje da će Kremlj pokušati prekršiti Antarktički ugovor iz 1959. godine, međunarodnu obavezu usmjerenu na očuvanje mira i promoviranje naučne saradnje na kontinentu. Ugovor o Antarktiku utvrđuje da se Antarktik mora koristiti "samo u miroljubive svrhe", izričito zabranjujući vojne aktivnosti i stvaranje vojnih baza, kao i izvođenje nuklearnih eksplozija i odlaganje radioaktivnog otpada.
Ovaj je ugovor bio ključan u izbjegavanju teritorijalnih sporova i poticanju naučnog istraživanja u duhu saradnje. “Imamo vrlo uspješan sporazum ovdje. Geopolitički vjetrovi su izazovni, ali moramo ostati pri tom", upozorio je David Rutley, zamjenik britanskog ministra vanjskih poslova. "Postoji zabrinutost da Rusija prikuplja seizmičke podatke koji bi se mogli protumačiti kao istraživanje, a ne znanstveno istraživanje", dodao je Klaus Dodds, profesor geopolitike na Royal Holloway Collegeu, insistirajući na razlikovanju dopuštenih aktivnosti od onih koje bi mogle ugroziti trajnu zabranu rudarstva i cjelovitost zaštite okoliša na Antarktiku.
S druge strane, izvještaji o brodu Akademik Alexander Karpinsky, kojeg su Sjedinjene Države sankcionirale u februaru kao rezultat rata u Ukrajini, potaknula su nagađanja o pravim namjerama iza ruskih naučnih ekspedicija u antarktičkoj regiji. Prema američkoj administraciji, brodom upravlja PMGE, podružnica Rosgeoa, ruske državne kompanije posvećene geološkom istraživanju nafte, plina i minerala.
Istraživači na ruskim brodovima došli su do otkrića koje bi moglo redefinirati globalnu energetsku budućnost, ali također dovodi u opasnost mir i naučni rad koji su do sada karakterizirali Antarktik. Te rezerve nafte, koje predstavljaju otprilike deset puta više od onoga što je Sjeverno more proizvelo u pola stoljeća, mogle bi imati značajne posljedice ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom i ekološkom smislu.
Opcija da Moskva razmatra eksploataciju ovih resursa stvorila je napetost između država članica Ugovora o Antarktiku, koji izričito zabranjuje bilo kakve aktivnosti povezane s vađenjem minerala i militarizacijom regije. Ovaj ugovor, potpisan tokom Hladnog rata, služio je kao bedem mira i naučne saradnje. Istraživačke aktivnosti pod krinkom nauke dovode u pitanje učinkovitost ovog sporazuma i spremnost Rusije da se pridržava njegovih načela.
