Ukrajina treba pronaći najmanje 26,5 milijardi eura, trećinu svojih planiranih troškova, kako bi njezina ekonomija nastavila s krhkim oporavkom 2024. i izbjegla privrednu imploziju usred borbe za opstanak zemlje protiv pojačane ruske ofanzive.
Sofia Muliarchuk, 90 godina, živi sama. Visoko kvalificirana bivša psihijatrica, s 52 godine staža u bolnici u Manevychiju, gradu u regiji Volyn, prima relativno visoku penziju od 230 eura mjesečno. Iako se to možda ne čini mnogo, dovoljno joj je da plati visoki račun za grijanje, kupi hranu i čak pošalje oko 25 eura mjesečno svojoj rodbini raseljenoj iz bombardiranog Mikolajeva.
Njena je penzija u osnovi ostala nepromijenjena otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. Iako je preplavljena povećanjem troškova života, još uvijek se može smatrati čudom da zemlja u ratu protiv mnogo većeg protivnika može ispuniti svoje osnovne društvene obaveze dok se finansira golemi ratni napor.
Značajna finansijska pomoć ukrajinskih partnera, uglavnom EU-a, SAD-a i velikih međunarodnih organizacija, uveliko je bila odgovorna za to što su milioni Ukrajinaca zadržali minus temeljnog dohotka, iako je ekonomija pala za trećinu, a cijene porasle za 26% u 2022. dok su milioni radnih mjesta uništeni ruskom ofanzivom. Upravo je taj finansijski tok, od otprilike tri milijarde eura mjesečno, omogućio državi da sav vlastiti prihod usmjeri u odbrambene napore.
Podjela je jasna. Sav novac koji država dobije od svojih partnera iz inozemstva u državni budžet ide samo za pokrivanje najosnovnijih socijalnih davanja, poput penzija, plaća državnih službenika i troškova državnih usluga. Ostatak, otprilike polovina ukupne državne potrošnje, prikuplja se u Ukrajini kroz poreze ili domaći dug i ide za plaćanje plaća vojnika, uključujući onu Zakhara, 33-godišnjeg unuka Muliarchukove, kao i za nabavku oružja.
Tako je uspostavljena krhka ravnoteža. Na zapadu i u središtu zemlje, s invazionom silom koju su do sada zadržavale stotine hiljada vojnika duž ogromnog fronta, ekonomija se prilagođavala, s očekivanim rastom od 4% u 2023.
Cijene nisu skočile u hiperinflaciju, a većina proizvoda ostaje pristupačna običnim ljudima. Sve bi se to moglo vrlo brzo promijeniti. Ukrajina trenutno nema izvora za pokrivanje 26,5 milijardi eura svih svojih troškova u 2024.
Četverogodišnji paket EU fondova od 50 milijardi eura i dalje je blokiran od strane Viktora Orbana, krajnje desnog političara čije političke odluke neobjašnjivo idu na ruku Vladimiru Putinu. Pružanje veće finansijske, kao i vojne podrške Sjedinjenih Država i dalje blokira grupa republikanaca, koji su to očito pretvorili u pregovarački adut kako bi osigurali strože mjere imigracije preko južne granice.
Ako bilo koji od ovih izvora sredstava ostane zatvoren, ukrajinska ekonomija – i cijeli njen odbrambeni napor – mogli bi se suočiti s katastrofalnom situacijom. Ili bi se državna potrošnja morala značajno smanjiti ili bi Narodna banka morala štampati više novca, što bi ubrzano podiglo cijene. Obje opcije mogle bi poslati običan svijet u duboko siromaštvo i zaustaviti prijeko potreban oporavak privrede.
Budući da Rusija već intenzivira svoje napade duž cijelog fronta zbog nestašice municije u ukrajinskoj vojsci, Kijev ne bi mogao smanjiti svoju vojnu potrošnju. Sveukupno funkcioniranje privrede moglo bi biti ključno u osiguravanju vojnicima na prvim linijama potrebnih sredstava za odbranu zemlje. Ukrajina treba novac za povećanje vlastite proizvodnje oružja i municije, s obzirom na slabu podršku nekih svojih saveznika.
Neki predlažu korištenje oko 450 milijardi eura zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini, što bi smanjilo teret poreznih obveznika i smatralo se pravednijim, navodeći da agresor plaća rat. Međutim, trenutno ne postoji takav mehanizam.
Čelnik Centralne banke Ukrajine Andrii Pyshnyi vjeruje da će zemlje partneri prevladati nesuglasice i obnoviti finansijsku pomoć Ukrajini. Navodi da je zemlja spremna na sve veće rizike i da će izazove savladati zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom. MMF je upravo odobrio još jednu tranšu, vrijednu 823 miliona eura za Ukrajinu, i pohvalio njezin uspjeh u održavanju privrede usred rata.
