Prije ruske agresije Ukrajinci su očekivali dobru žetvu. Predviđanja su ukazivala da će obilje hrane smanjiti inflaciju, koja je prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) na kraju 2021. dosegla 9,5%. Bila je to prva dobra vijest nakon što je pandemija izbacila iz kolosijeka program reformi u februaru 2020. i prisilila Fond da ponovno ubrizga novac u ukrajinsku ekonomiju.

Ukrajina je bogata zemlja, blagoslovljena plodnom zemljom, obiljem vode (presijecaju je tri velike rijeke, Dnjepar, Dnjestar i Donjec) i vrijednim sirovinama. Ali ona je u isto vrijeme energetski otok i ovisi o uvozu, posebno nafte i plina. Više od 50% energije koja se troši u zemlji je nuklearnog porijekla i ona je sedmi svjetski proizvođač. Ali postoji paradoks da zemlja mora uvoziti plin, iako ima najmoćniju plinsku infrastrukturu u Evropi, budući da glavni plinovodi koji dolaze sa istoka do srednje i zapadne Evrope prolaze kroz njezinu teritoriju.

Ukrajina je također treća zemlja u Evropi po rezervama plina iz škriljaca, iako se većina njih nalazi u području Donbasa koje Rusija želi učiniti nezavisnim.

Kad pomislite na Ukrajinu, dvije su slike koje brzo padaju na pamet: jedna su njezina polja i žitne ravnice, a druga je industrija bazena Donbasa. Ključ njene poljoprivredne snage je černozem, naziv koji klasificira njeno tlo, crnu zemlju izuzetno bogatu kalijem, fosforom i mikroelementima. Ukrajina ima 25% svjetske površine Černozema. Ostatak je u pojasu koji prelazi Rusiju do Sibira i dijela kanadske ravnice. To joj je omogućilo da opskrbi četvrtinu poljoprivredne proizvodnje cijelog SSSR-a.

To je prva zemlja u Evropi po postotku obradivog zemljišta: 56,8%. Prema podacima Svjetske banke za 2020., poljoprivredni sektor je pridonio 9,3% BDP-a i zapošljavao 14% radne snage. Glavni proizvodi su žitarice, uljarice, šećer, meso i mlijeko. Jedan je od svjetskih lidera u izvozu žitarica: četvrti najveći proizvođač raži i ječma u svijetu, četvrti izvoznik kukuruza i peti najveći izvoznik pšenice.

Vodeći je svjetski izvoznik suncokreta i suncokretovog ulja, treći svjetski proizvođač krompira i peti proizvođač meda u svijetu. Evropska unija smanjila je svoje carinske tarife u poljoprivrednim područjima Ukrajine, što je snažno revitaliziralo sektor.

Njena druga snaga, industrijski sektor, zapošljava četvrtinu aktivnog stanovništva i predstavlja 20,8% BDP-a, postotak koji se posljednjih godina znatno smanjio zbog pobune separatista u Donbasu.

Ovaj su bazen počeli industrijalizirati u 19. stoljeću zbog visokog kvaliteta željeza (Ukrajina je sedmi najveći svjetski proizvođač ovog minerala) i čelika. Samo na ova dva sektora otpada oko 30% industrijske proizvodnje. Međutim, proizvodnja čelika sada je ispod nivoa od prije 2008. godine. Važni su sektori i rudarstvo uglja, hemikalija, mašinski proizvodi (avioni, turbine, lokomotive i traktori), te brodogradnja.

Ukrajina je sila u području aeronautike i raketa. Tvornica Antonov, sa sjedištem u zračnoj luci Hostomel, koja je zbog teških borbi s ruskim specijalcima koji su je pokušali zauzeti, skoro uništena, vrlo je važno bogatstvo zemlje.

Uslužni sektor zapošljava 61% radne snage i doprinosi 55,7% BDP-a. Ukrajina je energetska tranzitna zemlja, kroz svoju teritoriju je kroz historiju transportovala rusku i kaspijsku naftu i plin u zapadnu Evropu i na Balkan.

Njena plinska transportna mreža ima 38.550 kilometara cjevovoda, 72 kompresijske stanice i 13 velikih podzemnih skladišta. Međutim, zbog loših odnosa s Rusijom, njena uloga glavnog energetskog koridora je smanjena. Moskva traži alternativne rute, na jug kroz Tursku i na sjever kroz Baltičko more.