Kineske "kreditne zamke" stvorile su prostor za veći uticaj u Sjevernoj Makedoniji. Riječ je o nagomilanim dugovanjima zbog finansijskih kredita kineskih banaka za izgradnju dva infrastrukturna projekta: najveće hidroelektrane u zemlji "Kozjak" i dva autoputa Miladinovci - Štip i Kirčovo - Ohrid.
Ana Krstinovska, predsjednica nevladine organizacije "Estima" iz Skoplja, kaže da se ovim dugovanjima može upravljati, ali da je dogovor kineske banke i javnog preduzeća za državne puteve u velikoj mjeri asimetričan.
“Sporazum sadrži klauzule o zajmu koje predviđaju da Kina može jednostrano i prijevremeno raskinuti sporazum, bez obzira na to da li je restrukturiranje duga dozvoljeno ili ne. Svi ovi kriterijumi su proizvoljni u pogledu upravljanja i njegovih pravila i nisu u skladu sa međunarodnim zakonima. Podnesemo zahtjev za izmjenu ili raskid ugovora o zajmu ili imamo spor, arbitraža oko ugovora će se održati u Pekingu, model zakonodavstva je kinesko“, rekla je Krstinovska prilikom predstavljanja rezultata istraživanja.
„Nadaj se najboljem, pripremi se za najgore: Da li je Sjeverna Makedonija podložna ekonomskom pritisku Kine?“, je naziv istraživanja urađenog u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer i Pravnim fakultetom „Justinijano Prima“.
Prema studiji, Kina je do kraja 2022. godine činila 2,6 odsto ukupnih stranih investicija u Sjevernoj Makedoniji, što je deset puta manje od Srbije. S druge strane, spoljni dug S. Makedonije prema NR Kini iznosi 479 miliona dolara do kraja 2022. On iznosi 8,7 odsto ukupnog javnog spoljnog duga i 3 odsto GDP-a S. Makedonije.
Prema studiji, kinesko prisustvo u S. Makedoniji je marginalno u smislu investicija. Kina se ne ponaša kao investitor, već daje kredite za finansiranje državnih projekata.
„Postoji tendencija smanjenja ovih investicija, primjer za to su Albanija i zemlje članice NATO-a koje imaju kritičniji odnos prema Kini. Kod nas ne postoji kazna za negativan stav i nagrada za pozitivan odnos prema Kini, kao što je to slučaj u Srbiji. U Srbiji rukovodstvo naginje Kini i, iz političkih razloga, Kina nagrađuje Srbiju za ovu političku podršku investicijama“, kaže Krstinovska.
Krstinovska, jedan od autora analize, ističe da Kina takođe „izvozi” ideološke poglede u svijet i da, s druge strane, kontroliše kritike ove zemlje.
„Kina ne mora da mobiliše značajne resurse da bi obezbedila stalno prisustvo ili veći uticaj u Severnoj Makedoniji. Može sebi priuštiti da kao domaćin zauzme oportunistički stav, predviđajući moguću promjenu politike u budućem izbornom ciklusu i povoljnije okruženje za svoje aktivnosti.
„U tom cilju, Kina je već uspjela da proširi svoje prisustvo i uticaj u široj javnosti, o čemu svedoči porast pozitivnih stavova prema Kini u nedavnim anketama“, navodi se u studiji.
Protekli izbori i promjena vlasti u S. Makedoniji ide u prilog kineskim interesima jer je VMRO-DPMNE jasno orijentisan prema istoku.
U tom kontekstu zanimljivo je jačanje popularnosti stranke Levica koja je za istupanje S. Makedonije i NATO i protiv članstva u EU. Takvi trendovi se često dovode u vezu sa mogućim hibridnim utjecajem Kine na izbore u Makedoniji.
Slično djelovanje Kine je i u Crnoj Gori gdje su najviše pažnje privukle promjene ugovora, cijene i probijanje rokova na izgradnju prvog autoputa koji spaja glavni grad s sjeverom. Također, Kinezi su jako prisutni u Srbiji i Rs na projektima izgradnje puteva.
