Na dva suda u razmaku od dva dana donesene su dvije osuđujuće presude za ratne zločine počinjene u Foči. Prvo je Viši sud u Beogradu u srijedu, 16. novembra 2022, osudio Danka Vladičića na devet godina zatvora. Zatim je u petak, 18. novembra, pred Sudom BiH Radovan Veljović osuđen na sedam godina zatvora. Obje su presude prvostepene.

Danku Vladičiću suđeno je po optužnici Okružnog javnog tužilaštva iz Trebinja podignutoj 2018. godine, a preuzetoj od Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije u januaru prošle godine. Optužnica Vladičića tereti da je 18. augusta 1992. godine u noćnim satima, naoružan vojničkom puškom i crnom kremom namazan preko lica, došao do stana u barakama u Brodu na Drini, u kojem su živjeli supružnici Ramo i Tima Vranjača (njegove komšije) i ubio ih tako što je u svako od njih ispalio po jedan metak. Njihova tijela nisu pronađena do dana podizanja optužnice protiv Vladičića.

Prilikom izricanja presude Danku Vladičiću sutkinja Mirjana Ilić, predsjedavajuća sudskog vijeća, kazala je: “Ramo i Tima Vranjača bili su jedini civili Bošnjaci koji su ostali u Brodu na Drini jer su svi njihovi sugrađani iz straha napustili svoje domove, ali Ramo i Tima su bili stari, a Ramo je bio bolestan i teško se kretao i zbog toga su mislili da ih niko ne bi povrijedio.” Sutkinja Ilić je kazala da je sud utvrdio kako je Vladičićev motiv bio osveta za smrt rođaka Dragomira Krnjojelca, koji je, kao pripadnik VRS-a, poginuo na frontu 8. augusta 1992. godine. Sam Vladičić nije bio pripadnik ni jedne oružane grupe.

Radovan Veljović je pred Sudom BiH osuđen za silovanje. Njega je SIPA uhapsila u Foči 15. septembra 2021. godine, a Tužilaštvo BiH je dva dana kasnije podiglo optužnicu. Veljović je, prema optužnici, kao pripadnik VRS-a, sredinom maja 1992. u okviru sistematičnog i širokog napada vojnih, paravojnih i policijskih snaga Rs-a, usmjerenog protiv bošnjačkog stanovništva općine Foča, počinio zločin protiv čovječnosti – silovao je jednu ženu. Žena je izvedena iz kuće njenih komšija, gdje je boravila sa sinom i svekrvom, jer su joj prilikom napada na Điđevo, kako su to potvrdili svjedoci tokom suđenja, ubijeni muž i svekar, a Radovan Veljović joj je, kako piše u optužnici, naredio da pođe s njim u drugu kuću, gdje ju je silovao, stežući je za grlo, a onda je zaprijetio da će je ubiti ako bude pričala šta se dogodilo. Sud je odredio i da Veljović oštećenoj mora platiti 32.000 KM odštete.

Uključujući 16 godina zatvorske kazne izrečene u dvije pomenute presude, do sada je direktnim počiniocima ratnih zločina na području općine Foča izrečeno 427 godina zatvora, osuđeno je 30 pripadnika VRs-a i MUP-a Rs-a (dvojica su priznala zločine: Dragan Zelenović i Novica Tripković).

Haški tribunal osudio je petoricu i izrekao im ukupnu kaznu od 90 godina zatvora (Miloradu Krnojelcu 15, Draganu Zelenoviću 15, Dragoljubu Kunarcu 28, Radomiru Kovaču 20 i Zoranu Vukoviću 12 godina). Sud BiH osudio je šesnaestoricu na 192 godine i 6 mjeseci zatvora (Gojka Jankovića na 34 godine zatvora, Radovana Stankovića na 20, Neđu Samardžića na 24, Krstu Dostića na 10, Žarka Vukovića na 7, Jaska Gazdića na 17, Miodraga Nikačevića na 10, Milomira Davidovića na 7, Sašu Ćurčića na 5, Mitra Raševića na 7, Savu Todovića na 12 godina i 6 mjeseci, Milana Todovića na 10, Dragana Janjića na 7, Radovana Papricu na 7, Slavka Ognjenovića na 7 i Novicu Tripkovića na 8 godina zatvora).

Viši sud u Podgorici osudio je petoricu na 100 godina za ubistvo bračnog para Hasana i Feride Klapuh i njihove kćerke Sene – strijeljali su ih u Plužinama u Crnoj Gori, a prije toga su uzeli od njih novac da ih izvuku iz Foče (na po 20 godina, svaki, osuđeni su: Janko Janjić, Zoran Vuković, Radomir Kovač, Zoran Simović i Vidoje Golubić). Okružni sud u Trebinju osudio je dvojicu zločinaca i izrekao im kaznu od 19 godina (Ranko Stevanović je osuđen na 14, a Zoran Pljevaljčić na 5 godina). Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Veselina Čančara na 4,5 godine zatvora, a Vrhovni sud u Münchenu Novislava Džajića na 5 godina. Iščitavši presudu Novislavu Džajiću, koja ga oglašava krivim da je u Điđevu 21. aprila 1992. mučio i ubio 13 civila bošnjačke nacionalnosti, te da je dva mjeseca kasnije učestvovao u ubistvu 14 mještana Trnovače, Bavarska sudska komora zaključila je da je u Foči počinjen genocid.

Treba napomenuti da je za kreiranje zločina u Foči Haški tribunal oglasio krivima i Radovana Karadžića, predsjednika RS-a pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor, njegovu zamjenicu Biljanu Plavšić, koja je priznala zločin te osuđena na 11 godina, Momčila Krajišnika, predsjednika Narodne skupštine Rs-a osuđenog na 20 godina, i Ratka Mladića, komandanta VRs-a pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor.  

Za silovanja Bošnjakinja u Foči, pored Radovana Veljovića, osuđena su još dvadesetorica:  Milorad Krnojelac, Dragan Zelenović, Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač, Zoran Vuković, Gojko Janković, Radovan Stanković, Neđo Samardžić, Krsto Dostić, Žarko Vuković, Jasko Gazdić, Miodrag Nikačević, Milomir Davidović, Saša Ćurčić, Milan Todović, Dragan Janjić, Radovan Paprica, Slavko Ognjenović, Novica Tripković i Ranko Stevanović. Većina njih je počinila višestruka silovanja, mjesecima držali djevojčice i djevojke u seksualnom ropstvu, prodavali ih i organizovali grupna silovanja po fočanskim kućama i stanovima.

Protiv dvojice fočanskih silovatelja Tužilaštvo BiH je podiglo nove optužnice. Sud BiH je 11. januara 2019. godine potvrdio optužnicu protiv Dragoljuba Kunarca, koji je po Foči organizovao grupna silovanja bošnjačkih djevojaka i djevojčica i kaznu izdržava u zatvoru u Bohumu u Njemačkoj. Tereti ga da je, u svojstvu komandira specijalne jedinice VRs-a, koja je dobila naziv po njegovom nadimku “Žaga”, 27. i 28. jula 1992. na područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju strašne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji bošnjačkih civila.

Miodrag Nikačević izdržao je svoju kaznu od 10 godina zatvora koja mu je izrečena za silovanje dvije djevojke bošnjačke nacionalnosti i danas živi u Crnoj Gori. Ali crnogorske vlasti ga nisu pronašle na adresi koju im je posredstvom međunarodne pravne pomoći proslijedio Sud BiH, tako da mu nije uručena optužnica Tužilaštva BiH potvrđena 25. januara 2022. Tereti ga da je, kao komandir specijalne jedinice zvane “Nikačevi”, od aprila do septembra 1992. počinio zločin protiv čovječnosti i progon na rasnoj osnovi. U optužnici stoji da je učestvovao u prisilnom nestanku dvije osobe (jedna je bila dječak), nečovječnom postupanju, ubistvu 10 civila, pomaganju u silovanju dvije žene i u nezakonitom zatvaranju i preseljenju stanovništva bošnjačke nacionalnosti, te da nije učinio ništa da spriječi svoje podređene da pobiju uhapšene civile ili da ih kazni.

U Crnoj Gori se nalazi i optuženi Slobodan Ćurčić. Tužilaštvo BiH je 5. septembra 2018. godine podiglo optužnicu koja ga tereti da je, kao pripadnik VRS-a, za vrijeme napada na selo Hum ubio dvoje bošnjačkih civila, te da je učestvovao u silovanju i seksualnom zlostavljanju. Suđenje pred Sudom BiH počelo mu je početkom 2019, a onda se prestao pojavljivati na ročištima pa je raspisana međunarodna potjernica. U Crnoj Gori se krio pod imenom Slobodan Peković sve do 19. oktobra 2021, kada je uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, koje je preuzelo optužnicu Tužilaštva BiH, a Viši sud u Podgorici je potvrdio početkom ove godine.

U Crnoj Gori se krio i Ranko Radulović. Sud BiH je 23. septembra 2020. djelomično potvrdio optužnicu, koja ga tereti da je, kao pripadnik VRS-a, u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno bošnjačko stanovništvo, učestvovao u progonu, da je uzimao taoce, da je učestvovao u uništavanju imovine u velikim razmjerama, u nezakonitom hapšenju i zatvaranju civila, pomagao u prisiljavanju djevojaka bošnjačke nacionalnosti na seksualni odnos, te više puta počinio silovanje više djevojaka. Putem videolinka iz Višeg suda u Podgorici 17. septembra 2021. izjasnio se da nije kriv.

Nikola Brčić je još u bjekstvu. On se pominje u mnogim presudama fočanskim silovateljima i osumnjičen je za silovanja Bošnjakinja u Karamanovoj kući u Miljevini. I Goran Mojović je u bjekstvu. Njega optužnica Tužilaštva BiH od 15. oktobra 2018. tereti da je, kao načelnik inžinjerske jedinice Taktičke grupe Foča VRs-a, 2. augusta 1992. godine, s još jednim vojnikom koji je poginuo 1993. godine, postavio eksploziv i potpuno uništio Aladža džamiju, historijsko-vjerski spomenik pod zaštitom države. Pretpostavlja se da Mojović živi u Zemunu.

Za zločine u Foči optužen je i Ilija Elez. Okružni sud u Trebinju je 22. septembra 2022. potvrdio optužnicu koja ga tereti da je, kao pripadnik VRS-a, u junu 1992. u Miljevini, s još jednom osobom, ubio četiri civila.

Trenutno se pred sudom BiH za ratne zločine u Foči sudi Spomenku Novoviću i Borislavu Pjani. Oni su uhapšeni u Foči 16. decembra 2020. od  pripadnika SIPA-e. Spomenko Novović (1966) je optužen da je 28. juna 1992. došao u kuću vlasnika bošnjačke nacionalnosti u kojoj je bilo pet osoba, uglavnom staraca i starica rođenih oko 1920. godine, i ubio ih hladnim oružjem te nakon nekoliko dana zapalio kuću s leševima. Osumnjičen je i da je 27. maja 1992. učestvovao u premlaćivanju Ismeta Jerkovića, kojeg je potom jedan od vojnika ubio. Na teret mu se stavlja i nečovječno postupanje prema jednom civilu. U optužnici se navodi da su zločini počinjeni u Dragočavi, Pošajatovićima i Šubama u ljeto 1992.

Borislav Pjano (1968) se tereti da je u mjestu Potpeće u augustu 1992. godine, s Miodragom Nikačevićem i Miroslavom Pjanom, bratom Borislava Pjane, koji je nastanjen u Srbiji, učestvovao u nezakonitom zatočenju 17 civila bošnjačke nacionalnosti, među kojima je bilo i maloljetnih osoba, nakon čega su iz kuće izveli 11 civila, a ostale ubili hicima iz pušaka i bombama i kuću zapalili s tijelima, a ostale civile odveli u zatočeništvo te su potom protjerani na teritorij pod kontrolom ARBiH na području Trnova. Pjano je optužen da je pucao kroz prozor u kuću u kojoj su bili civili. Optužen je i da je u augustu 1992. opljačkao jednu ženu bošnjačke nacionalnosti otevši joj oko pola kilograma porodičnog zlatnog nakita. Borislav Pjano je zaposlen kao policijski službenik u MUP-u Rs-a Foča. Suđenje mu je počelo 16. marta 2021. i trenutno je  u fazi saslušanja svjedoka Tužilaštva BiH.

Marko Kovač je zauvijek izbjegao suđenje. Njega je optužnica, potvrđena pred Sudom BiH 17. decembra 2019. godine, teretila da je, kao komandant Taktičke grupe Foča VRS-a, u periodu od 1992. do 1993. godine učestvovao u progonu i zločinima protiv čovječnosti. Bio je nastanjen u Kragujevcu u Srbiji. Iako je za njim bila raspisana međunarodna potjernica, srbijanske vlasti nisu ga htjele izručiti niti preuzeti krivično gonjenje. Preminuo je 8. decembra 2021. na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, te je Sud BiH obustavio postupak.

Još devet bivših pripadnika VRS-a bilo je optuženo da su počinili ratne zločine u Foči, ali su nakon suđenja oslobođeni. Pred Sudom BiH su oslobođena četvorica (Radoman Fundup, Radmilo Vuković, Ranko Vuković i Rajko Vuković), a protiv jednog (Blagoja Golubovića) obustavljen je postupak jer je Tužilaštvo BiH odustalo od optužnice. I pred Okružnim sudom u Trebinju oslobođena su četvorica: Zoran Trivković, Živko Miletić, Momir Skakavac i Dragoje Radanović.