“Moj život je u kretanju”, kaže Šahin Šišić, autor kultnog dokumentarca “Planeta Sarajevo”, koji porijeklo nosi iz Međeđe i koji je kao mladi umjetnik proveo dio svojeg života s Romima. “Više volim reći – sa Ciganima, ali koristit ću ime Romi da mi neko ne zamjeri”, naglašava Šišić koji je osvajao i fotografske nagrade na temu romskog života na margini. „To je neka magija“, opisuje.

Studirao je na dramskoj akademiji u Zagrebu, prije toga u Sarajevu završava i osnovnu i srednju školu. Dio je sarajevske kulturne scene osamdesetih godina, a nastupa sa čuvenim nadrealistima. “Tada je sve vrvilo kao u košnici”, sjeća se govoreći o prijeratnom sarajevskom ambijentu za podcast “Intervencija” kojega vodi glavni urednik Filip Mursel Begović.

Šahin Šišić se sjeća okolnosti snimanja njegovog dokumentarca “Planeta Sarajevo”, posebno ratne odiseje o dedi Šemsudinu i njegovim mačkama. “Na mene je ostavio dojam kao da je musafir s Marsa, s druge planete”, sjeća se Šišić koji na amsterdamskim ulicama snima živote marginalaca koji su se odlučili pobuniti protiv krajnje materijaliziranog života.

Šišić je autostopom prošao svijet. „Prošao sam preko milion kilometara“, ustvrđuje te prepričava zgode o tome kako su ga zamijenili za gurua, kako je putovao po Rusiji, postao kongresmen autostopista, otkriva kakvi ga meleci prate na putu, šta je to njegov “dokumentarni esej o svijetu” kojega snima prilikom svojih autostoperskih podviga, kakve sve ljude sreće…

“Ukinuo bih sve granice”, kaže Šahin koji ima čitave serije fotografija graničnih prijelaza. “A šta je s granicama Bosne”, pitali smo ga.

“Od Drine do Amsterdama za mene je to sve jedna ledina, sve je to Bosna”, uz smijeh će Šišić koji se prisjetio i svojeg predavanja o Srebrenici u Nizozemskoj. “Vezao sam ih kanapima i žicom kao što je bio vezan i Kadir Habibović, ali nisu me više zvali da im predajem”, kaže Šišić koji je po knjizi Kadira Habibovića napravio scenarij za film o Srebrenici. „Ne bih ih maltretirao, ali vezao bih cijelu Srbiju, samo da vide kako to izgleda biti vezan“, govori o vrlo bolnim temama naš sagovornmik.

“Kadirova knjiga je prevedena na engleski, holandski, turski, arapski, italijanski, a izdat ćemo je i na ćirilici i na ekavici za naše komšije”, govori Šišić.

O Evropi, o ljudima koje sreće na putu, o raznolikostima, o generalizacijama, o opterećenostima politikom, o slobodi, o bolestima savremenosti, teorijama zavjera, svojim sjećanjima na generale Alagića i Nanića… za podcast “Stava” govori umjetnik Šahin Šišić.