Crtež humanoidnih figura koje love divlju svinju najstarije je umjetničko djelo do sada pronađeno. Naslikano je prije 51.200 godina u špilji na otoku Sulawesi u Indoneziji. Ovo otkriće, koje je obznanio međunarodni tim naučnika i objavljeno u srijedu u časopisu Nature, sugerira da scene sastavljene od ljudi i životinja u umjetnosti imaju još starije porijeklo nego što se dosad mislilo.

Prahistorijska umjetnost na stijenama proširuje naše razumijevanje ranih ljudskih kultura, ali pouzdano datiranje je jedan od najtežih zadataka. Godine 2018. arheolog Maxime Aubert i njegovi kolege pronašli su najstariju figurativnu sliku u kutu otoka Borneo (Indonezija), životinje nabodene na koplje, datiranu od prije 40.000 godina.

Mjesecima kasnije, 2019., još jedna kompozicija ju je premašila po starosti: vjeruje se da su dvije divlje svinje, četiri patuljasta bivola i osam humanoidnih figura nacrtani na otoku Sulawesi prije 4000 godina. Sada je tim prihvatio izazov i razvio mnogo precizniju metodu laserskog datiranja. Zahvaljujući tome, otkrili su da su slike koje su pronađene godinama ranije čak i starije. Sada znaju da je pećinski crtež Sulawesija, koji je izašao na vidjelo 2019., star najmanje 48.000 godina i datira najmanje 5.700 godina unazad od pojave figurativne umjetnosti.

A špiljska slika iz 2018. još je starija. "Prvi put pouzdano smo datirali pećinsku umjetnost staru više od 50.000 godina", kažu naučnici.

Bilo da slika prikazuje lov ili neki drugi događaj, vjerovatno je to najstarija priča ispričana slikama. Naučnici vjeruju da su umjetnici bili Homo sapiens, naša vlastita vrsta, kada su stigli na te otoke jugoistočne Azije. Umjetnost nije jednostavna, već "prilično napredna", prema riječima Auberta "i pokazuje mentalnu sposobnost ljudi tog vremena."

Sposobnost pričanja priča osobina je koja se smatra temeljnom za ljudsku kulturnu evoluciju. Najstariji dokaz su ugravirani oker noduli pronađeni u Južnoj Africi i datirani prije 100.000 godina. Dokazi zatim idu 50.000 godina unaprijed do ovog posljednjeg otkrića. "Ne postoji ništa drugo čega smo trenutno svjesni", priznaje Aubert, iako je uvjeren u buduća otkrića: "Vjerojatno ćemo pronaći stariju umjetnost na stijenama."

Prva otkrića u Indoneziji pokazala su da figurativna umjetnost nije nastala u Evropi. Ali pećinska se umjetnost razvijala a gotovo isti način drugdje u svijetu. U Evropi, najstarije životinje nalaze se u špilji Chauvet u Francuskoj, a stare su više od 30.000 godina. Zanimljivo je što se scene lova prikazuju tisućljećima i na sličan način diljem svijeta. Ostaju pitanja jesu li stanovnici Azije i Evrope sami izmislili simboličku umjetnost ili su ljudi koji su osvojili svijet iz Afrike već bili umjetnici koji su pričali priče slikama.

Nova tehnika za datiranje špiljskih slika, nazvana LA-U-serija, koristi laser za analizu uzoraka do najsitnijih detalja i pružanje boljih procjena. "Ukratko, precizniji je i učinkovitiji", objašnjava Aubert. Ovo je značajan napredak u datiranju pećinske umjetnosti koji bi se mogao koristiti u budućnosti, budući da zahtijeva mnogo manje uzorke i smanjuje štetu na radovima. Metoda bi se mogla primijeniti na druge slike i moguće u drugim geološkim kontekstima.