Kosače su selo koje je od Goražda udaljeno oko 12 km zračne linije na jugozapadnu stranu. Godine 1879. u selu je popisan 61 muhamedanac; godine 1885. – 157 muhamedanaca; godine 1910. – 72 muhamedanca. Godine 1991. u Kosačama su popisana 173 Muslimana.
Prema podacima Šefika Bešlagića, na lokalitetu Križevac ili Ledine, u blizini seoskih kuća, nalazi se nekropola sa 35 stećaka (15 ploča i 20 sanduka). Dva sanduka su ukrašena motivom dvostrukog i antropomorfnoga križa. Spomenici su orijentirani po pravcu Z–I, a jedan broj po pravcu SZ–JI.
Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, iz 2005. godine, na nekropoli se nalazi 26 stećaka. "Stećci su ranije bili grupisani u četiri skupine. Prve dvije skupine su situirane na prapovijesnim tumulima pored individualnih stambenih kuća, a druge dvije na lokalitetu Križevac (Ledine), uz savremeno muslimansko groblje.
Muslimansko bošnjačko groblje na lokalitetu Križevac (Ledine), u Kosačama, neposredno se nadovezuje na stećke: U neposrednoj blizini stećaka skupina III i IV, odvojeno ogradom, nalazi se savremeno muslimansko groblje. Jedan mezar je smješten između treće i četvrte skupine.
Na još jednu zajedničku lokaciju nišana i stećaka, u zaseoku Poratak u Kosačama, ukazuje Rasim S. Živojević: "Nedaleko od sela Poratka na mjestu Ratkov do primjećuju se ostaci starinskog muslimanskog groblja poznatog u narodu pod imenom Gazijsko groblje, a malo dalje je groblje iz novijeg vremena. Malo dalje od Gazijskog groblja je drugo groblje poznato u narodu pod imenom Kaursko groblje; u njemu se niko ne sahranjuje. Dalje su muslimanska groblja: Okruglica i Duški potok, dok se ostala zovu po imenima sela i zaseoka. Srpsko groblje je u Smrekatoj njivi.”
Naziv Kaursko groblje, koji se odnosi na muslimansko groblje u Poratku, nesumnjivo upućuje na stećke, koji su se u groblju nalazili zajedno sa muslimanskim nišanima i koji su vremenom uništeni. "Kaursko groblje" ne može se odnositi jedino i isključivo na muslimansko groblje, iz razloga što su Kauri "nevjernici", "kršćani". Naime, Kauri su nad svojim grobovima u predosmansko doba podizali stećke, a njihovim prelaskom na islam u nekropolu stećaka došli su muslimanski nišani.
Da se termin "Kaursko groblje", prije svega, odnosi na stećke, neposredna potvrda dolazi i iz llovače. U selu Kreča, u Ilovači kod Goražda: "Kod Dužica je i 'Kaursko groblje' sa 2 mramora.",
Porodično ime bosanskog srednjovjekovnog velikaškog roda Kosača u semantičkoj je vezi sa gotskom rijeci kapillon "scheren", tj. "sisati". U ostrogotskoj državi istaknutu ulogu imali su "članovi vojne elite Gota capilliati (kapilati), budući da su nosili dugu kosu (capillus).
(Ibrahim Pašić, Od stećka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo 2017)
