Zastupnici u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine usvojili su u četvrtak, 26. januara, u nastavku prve redovne sjednice Prijedlog Budžeta za 2023. godinu. Budžet je usvojen s 82 glasa za i jednim suzdržanim, dok nije bilo glasova protiv. Budžet FBiH, koji je predložila aktuelna Vlada FBiH, iznosi 6,7 milijardi KM i za nešto više od 1,1 milijardu KM veći je od prošlogodišnjeg budžeta.

Važno je istaći da je na istoj sjednici Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio sve amandmane, ukupno njih pedeset, koje je uložila Hrvatska demokratska zajednica BiH i stranke okupljene u koaliciju „osmorka“. Izuzmemo li HDZ BiH i „osmorku“, bilo je amandmana i od zastupnika iz ostalih političkih opcija. S obzirom na to da su zastupnici razmatrali svaki amandman pojedinačno, simptomatično je da su odbijeni svi prijedlozi koji su dolazili iz Stranke demokratske akcije, odnosno iz grupacije stranaka koje ne pripadaju osovini HDZ BiH – „osmorka“. Usvojeni niz amandmana kasnije su potvrdili i delegati u Domu naroda FBiH, i to sa 69 glasova za.

Aktuelni premijer FBiH Fadil Novalić reagirao je na usvajanje pedeset amandmana koji su došli iz HDZ-a BiH i od „osmorke“, nazvavši većinu njih potpuno nezakonitim i u praksi gotovo nemogućim za implementaciju. Kao primjer, naveo je da se skroz nelogično oduzima Željeznicama FBiH deset miliona KM potrebnih za održavanje, dok su svojim amandmanima HDZ BiH i „osmorka“ planirali finansijski pomoći preduzeću „Zrak“ d. d. iz Sarajeva, koje ima blokiran račun i na koji naprosto nije izvodljivo uplatiti bilo kakva sredstva.

S obzirom na to da je riječ o usvajanju rekordnog budžeta, očekuju se i određena povećanja. Najveće povećanje odnosi se na isplatu penzija po više različitih zakonskih osnova, i to za 665 miliona KM, a i ostale kategorije društva trebale bi, ako sve bude išlo po planu, imati koristi. Uprkos tome, bilo je i onih kategorija koje smatraju da su oštećene u raspodjeli.

BEZ VLASTITE PROIZVODNJE HRANE, DRŽAVA NA KOLJENIMA

Naime, Udruženje poljoprivrednika FBiH smatra da je usvojeni amandman kojim je federalni budžet za poljoprivredu uvećan za četiri miliona KM, umjesto obećanih i usvojenih na Odboru za poljoprivredu 42 miliona KM, „šamar“ svim poljoprivrednicima. Navode da u najtežoj godini nakon rata, usred inflacije i rasta cijena, Predstavnički dom Parlamenta FBiH nije ispoštovao zakon prema kojem izdvajanja za poljoprivredu trebaju iznositi najmanje tri posto od ukupnog budžeta.

Iz Udruženja preciziraju da u budžetu za 2023. podrška za poljoprivrednike iznosi 2,44 posto, što je manje nego prošle godine, kad je iznosila 3,2 posto. Tačnije, ove godine ukupna davanja za poljoprivredu iz budžeta FBiH iznose 164 miliona KM. Naveli su i to da je dugo najavljivana „nova većina“ obećavala da će biti bolje, ali, kako su istakli poljoprivrednici, „možda hoće biti bolje njihovim zastupnicima i budućim ministrima, ali sudeći po ishodu glasanja, poljoprivrednicima bit će sve gore.“

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za Stav je prokomentirao da izdvajanja za poljoprivredu, onako laički gledano, nisu smanjena. Ona su čak i povećana za četiri miliona KM, ali da su neke bitne zakonske odredbe prekršene.

„Izdvajanje za poljoprivredu iz budžeta FBiH trebalo bi biti od tri do šest posto. Ove godine se desilo da je izdvajanje svedeno na 2,44 posto. On je trebao biti 202 miliona KM da bi bio na nekom zakonskom minimumu. To je stvar u vezi s kojom smo mi reagirali. Godinama smo bili zakidani i u prethodnom periodu, ruku na srce, 'izgurali' smo na nekih 3,2 posto. Dakle, prošle godine smo imali 3,2, a ove 244 posto. Bez obzira na to što su sveukupno povećavana izdvajanja, nisu proporcionalna s povećanjem budžeta FBiH. Znajući kako su iza nas katastrofalne godine u kontekstu poljoprivredne proizvodnje, ta sredstva trebala su biti puno veća. Od početka pandemija virusa korona, rata u Ukrajini, pa sve do prošlogodišnje suše, sve je utjecalo na ogromna poskupljenja i u poljoprivrednoj proizvodnji. Uzevši sve u obzir, povećanje predviđeno ovim budžetom nam u praksi pomaže samo da održimo status quo“, kazao je Nedžad Bićo.

On smatra da čovjek ne treba biti posebno pametan da bi shvatio da država bez vlastite proizvodnje hrane i nije država. U slučaju vanrednih situacija poput zaraza, ratova, kada su granice zatvorene, ako ne postoje potrebne zalihe hrane, Nedžad Bićo smatra da je u takvim situacijama kompletna država na koljenima.

„Mi imamo mogućnosti proizvesti više od osamdeset posto hrane, što je neki potrebni procenat. Imamo dovoljno neobrađenih površina da možemo proizvesti dovoljno mesa, mlijeka, jaja, žitarica i svega ostalog. Ako ne znaju kako se stvari kreću u toj oblasti, neka malo pogledaju države u susjedstvu, pa i u Evropi. Njemačka, kao velika evropska, pa i svjetska sila, iz svog državnog budžeta izdvaja 37 posto za proizvodnju hrane. Mi s ovim sredstvima nismo konkurentni ni sami sebi“, dodao je.

U prošlosti se dosta govorilo i o zloupotrebama sredstava koja su uložena u podsticaje za poljoprivredu. Poučeni prethodnim iskustvima, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH naglašava da pomno prate na koji način biva utrošen dodijeljeni novac.

„Kada govorimo o aktuelnom ministru i Vladi FBiH te periodu otkako su oni tu, pomno pratimo kako se stvari kreću i tvrdim da marka nije protraćena ili otišla tamo gdje ne treba. Sve se plaća onako kako je to programom i pravilnicima preporučeno. Eh sad, da li je to ispravno ili ne raspoređeno, da se daje novac za neki stvari koje su nama nelogične, to je drugo pitanje, ali je ipak potkrijepljeno zakonom i tu ništa nije moguće učiniti. Naprimjer, imamo podsticaje za prehrambenu industriju. Po nama, prehrambena industrija uopće ne bi trebala biti s nama poljoprivrednim proizvođačima u istom košu. Kroz kapitalne investicije oni nam odnesu oko sedamdeset posto sredstava. Međutim, imaju zakonsko pravo na to. Sve u svemu, mišljenja smo da gro sredstava treba ići u poljoprivrednu proizvodnju“, nadovezao se.

Na kraju, Nedžad Bićo govori kako su se pojedinim amandmanima trebala finansijska sredstva namijenjena poljoprivrednicima vratiti na zakonski minimum, ali da su ti amandmani odbijeni te je dodao da se „sve prebija preko leđa poljoprivrednika“.

U VELIKOJ MJERI BUDŽET HDZ-a BiH I „OSMORKE“

S druge strane, ekonomski analitičar Damir Bećirović, generalno ocjenjujući novoizglasani federalni budžet, smatra kako prije svega treba naglasiti da mi imamo apsurdnu poziciju u kojoj nemamo jasnu granicu između vlasti i opozicije.

„Budžet je predložio gospodin Fadil Novalić iz SDA, a amandmanski je djelovala 'osmorka' skupa s HDZ-om BiH. Na kraju su svi glasali 'za' jer je budžet svačiji i ničiji. Treba napomenuti da je budžet osnovni politički dokument svake vlasti i pokazuje pravce njenog djelovanja. Usvojeni amandmani pokazuju da postoje neke konture vlasti 'osmorke' i HDZ-a BiH i da je ovo u velikoj mjeri njihov budžet. Ja ne bih fetišizirao generalno bilo koji budžet kod nas, jer samo četiri posto federalnog budžeta je faktički operativno, ostatak odlazi na penzije, vraćanje duga i zakonske obaveze. U takvim uslovima niti jedan budžet u prošlosti nije bio razvojni i inovativan“, mišljenja je Damir Bećirović.

U situaciji kada je država sveprisutna u ekonomskom životu, smatra on, kada direktno i indirektno kontrolira dvije trećine ekonomije u državi, normalno je očekivati da svi očekuju pomoć države.

„Naravno da u takvim uslovima i poljoprivrednici očekuju više. Moje mišljenje je da bi se poljoprivrednici trebali zalagati za više tržišne utakmice, za fer kreditne linije namijenjene modernizaciji poljoprivrede. Drugi problem sa subvencijama poljoprivredi, ali i svim drugim programima podrške određenim sektorima, ili kategorijama, jeste taj što ne postoji jasna statistika efekata tih mjera. Jednostavno, one grupe koje su glasnije ili politički utjecajnije dobijaju više sredstava, bez ikakvog strateškog promišljanja. Sjetite se podršci turističkom sektoru u proteklih nekoliko godina iako mnogi drugi sektori značajno više učestvuju u BDP-u naše zemlje. Da se niko ne ljuti, ali s ekonomske strane puno više vrijedi jedan izvezeni softver od izvoza jabuka. Jednostavno, njegova dodana vrijednost je puno viša“, objašnjava.

Kako dalje navodi Damir Bećirović, zbog djelovanja ekonomije obima i tehnološkog nivoa proizvodnje u svijetu, naša poljoprivreda nikada neće biti konkurentna s cijenama. Kaže da je svjestan teškog položaja poljoprivrede u BiH i odumiranja ovog sektora, ali napominje da su tu problemi strukturne prirode, a ne nivoa subvencija. Njima, podvlači, treba pomoći na druge načine, ako se zaista želi pomoći.

„Cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda se formiraju na svjetskom tržištu, to je berzanska roba i njihova cijena zavisi od globalnih kretanja. Prognoze budućih kretanja su nezahvalne, ali je važno istaći da je rast cijena prehrambenih proizvoda kod nas i posljedica, prvo, nedostatka prave tržišne utakmice u sektoru maloprodaje, jer mi imamo na djelu oligopole, te, drugo, mi kao potrošači doprinosimo da potražnja nije elastična jer nismo spremni da kaznimo one koji neopravdano povećavaju cijene“, zaključio je ovaj ekonomski analitičar.