Šta vidite kada pogledate dvije gornje slike – lijepu ženu s lijeve strane i zvijer s desne?

Obje prikazuju ženu koja sjedi u fotelji. Njen lik je realan na prvoj slici. Steže lepezu u ruci i zamišljeno gleda, izgubljena u mislima, spokojna, ali prožeta tugom.

Na drugoj slici njeno tijelo i crte lica su izobličeni. Teško je razaznati dijelove tijela. Glava joj je zabačena unazad i otkriva oštre zube.

“Ona je poput nekakvog čudnog stvorenja”, kaže likovna kritičarka Louisa Buck.

Toliki su kontrast, a ipak su obje slike prikazi iste žene, prve supruge Pabla Picassa, Olge Khokhlove, ukrajinske balerine koja je plesala s Ballets Russes.

Ali 50 godina nakon njegove smrti, je li Picassa moguće definirati kao ljepoticu ili zvijer, baš kao što je to možda pokušavao učiniti sa slikama Olge Khokhlove?

Umjetnik je jednom rekao: “Slikam onako kako neki ljudi pišu autobiografiju.”

Žene u njegovom životu bile su katalizatori za njegov rad, objašnjava Buck. Međutim, tokom svog umjetničkog života ona kaže da je za sobom ostavio trag “ubice žena”.

“Njegova prva velika ljubav, Fernande Olivier, ostala je gotovo siromašna. Njegova supruga Olga postala je vrlo nestabilna, a Marie-Thérèse Walter (njegova ljubavnica) počinila je samoubistvo nakon njegove smrti”, kaže ona.

Njegovi stavovi prema ženama bili su problematični, ali se moraju promatrati i iz perspektive njegova odgoja, objašnjava kritičarka.

“Odrastao je u kasnom 19. stoljeću u Andaluziji u mačističkom, patrijarhalnom okruženju, gdje je išao kod prostitutki kada je bio rano tinejdžer – to je bilo uobičajeno i smatralo se prihvatljivim”, rekla je.

Picasso i Olga Khokhlova upoznali su se 1917. godine. Ona je imala 26, a Picasso je bio deset godina stariji. Vjenčali su se 1918. godine, a živjeli zajedno u Parizu i 1921. dobili sina.

Njena slika na vrhu ovog članka dovršena je 1918. godine.

“Izgleda pomalo nedovršeno”, kaže Buck. “Imate ove poteze kistom u pozadini, a samo njeno lice također je prilično nalik maski. Prilično je nedokučivo.”

Buck objašnjava da pozadinska priča Olge Khokhlove pomaže u tumačenju djela, koje sadrži mnogo oštrine.

“Sustigla ju je sudbina članova njene uže porodice, koji su bili u Rusiji u vrijeme revolucije. S njima nije mogla stupiti u kontakt”, kaže.

Kritičarka se pita gleda li Picasso svoju ženu i suosjeća li se s njenom tugom dok je slika. Također sugerira da ju je možda naslikao kako bi joj ugodio i odao joj čast, jer je imala konvencionalan ukus u pogledu umjetnosti.

Prije slike, Picasso je postao poznat kao jedan od utemeljitelja kubizma, stila umjetnosti u kojem se subjekt ili objekt na slici pojavljuje fragmentirano u geometrijske oblike. Ali on je neprestano bio nemiran i želio se iznova i iznova inovirati, kaže Buck, s realističnijim djelom gospođe Khokhlove iz 1918. koje je možda naslikano kako bi dokazao da neće biti vezan za jedan određeni stil.

Taj se nemir očitovao iu njegovim ličnm odnosima.

“Način na koji Picasso prikazuje ženu tokom njihove veze mijenja se”, kaže Michael Cary, kustos galerije Gagosian u New Yorku. “Kada pogledate Olgine portrete, ona počinje kao lijepa supruga, a na kraju njihove veze, prikazana je kao vještica i čudovište i teško je vidjeti ljubav u njihovom odnosu na djelu.”

Godine 1927. Picasso je upoznao svoju ljubavnicu Marie-Thérèse Walter i veza s njegovom ženom počela se kvariti.

Imao je “sve klišeizirane atribute krize srednjih godina”, kaže Buck.

Walter je bila 17-godišnja učenica, a Picasso 30 godina stariji. Iako su se vremena promijenila, to je i tada bila prevelika razlika u godinama.

Ova druga slika gospođe Khokhlove možda izražava njenu emocionalnu bol zbog raspada veze, ali i Picassovu frustraciju njom, kaže Buck.

“On je iskrivio njeno tijelo, način na koji ga je vukao i gurao i stavljao u različite smjerove. Ljuti ga činjenica da ga ona na neki način sprečava time što nije samo tiho otišla u zalazak sunca.”

Na realističnijoj slici gospođe Khokhlove iz 1918. godine boje su prigušene – kaže Buck – ali crvena boja fotelje na slici do nje je nasilnija, opasnija boja, crvena od mesa i krvi.

“Ne zaboravite da je Picasso odrastao gledajući borbe bikova, gledajući sukobe”, objašnjava ona. Gledajući u prazno ogledalo, ili prozor, u pozadini, ne možete vidjeti nikakav izlaz i nema perspektive ni odraza, tvrdi Buck.

Olga Khokhlova i Picasso na kraju su se rastali 1935. kada je Walter ostala trudna, ali je Khokhlova odbila razvesti se. S njim je ostala u braku sve do svoje smrti 1955.

Mora da je Olgi bilo bolno vidjeti utjecaj ljubavnice njenog dragog na njegovu kreativnost, kaže Bernard Ruiz-Picasso, unuk Khokhlove i Picassa.

Nakon što je izbacio Walter iz svog života, nastavio je imati veze – i slikati – sa svojim drugim ljubavnicama, uključujući Doru Maar, Françoise Gilot i njegovu drugu suprugu Jacqueline Roque, koja je sebi oduzela život nakon njegove smrti.

Kada je umro 1973. godine, bio je poštovan kao “superzvijezda”, kaže Buck. Do kraja života postao je vješt u manipuliranju vlastitom slikom i mitologiziranju sebe, kaže ona. Slike Picassa u crno-bijeloj prugastoj majici s prodornim snažnim pogledom postale su sinonim za njegov brend.

“Picasso je čovjek kontradikcija”, kaže Diana Widmaier-Picasso, unuka Picassa i njegove ljubavnice Walter. Kako je rekla, znao je biti nježan, ali i okrutan.

Njegova se okrutnost mogla vidjeti u odnosu prema njegovoj prvoj ljubavi, Fernande Olivier, kaže Alexandra Schwartz, novinarka časopisa The New Yorker. Picasso je imao jaka raspoloženja, kaže ona.

“Zaljubljen je divan, ali kada je iznerviran, kada se naljuti, to nije tako sjajno”, kaže Schwartz. Želio je ekskluzivan pristup Fernandi Olivier, kaže ona, čak i kada nije bio tamo, pa je zaključao vrata njihova stana izvana, držeći je zatočenu u njihovom studiju.

To je za današnje standarde potpuno neprihvatljivo, kaže psihoterapeutkinja Philippa Perry, no u to su vrijeme žene bile tretirane kao vlasništvo.

“Kao što možete kontrolirati boju na platnu, on je tako želio kontrolirati svoj svijet i druge ljude u njemu”, kaže ona.

Buck kaže da ne odobrava njegovo ponašanje, ali tvrdi da je “u svoj svojoj složenosti, svim svojim problematikama, svim svojim neugodnim stranama, to velika umjetnost, i zapravo, dijelom zašto je to velika umjetnost zato što nosi sve te probleme i proturječja unutar njega”.

“Mislim da Picassa ne možete ignorirati”, kaže ona, prenosi BBC.

Kao što su dvije slike Khokhlove otvorene za mnoga tumačenja, umjetnik je također vrlo kompliciran. Kako o svom ocu kaže Paloma Picasso:  “Ne možete samo reći da je čudovište ili da je genije – on je samo čovjek”.