Svjetska ekonomija ove godine nadmašuje očekivanja, ali su izgledi za dugoročniji rast manje ružičasti. Svjetska ekonomska proizvodnja vjerovatno će porasti za 3,2 posto u 2024., objavio je Međunarodni monetarni fond, u odnosu na oktobarsku prognozu rasta od 2,9 posto.

Poboljšani izgledi zahvaljuju se uglavnom kontinuiranoj snazi ​​američke ekonomije, koja je prkosila očekivanjima usporavanja čak i kada Federalne rezerve drže kamatne stope na najvišem nivou u više od dvije decenije. Kina, Rusija, Indija i Brazil – najveće ekonomije u razvoju – također se smatraju da rastu nešto brže nego što je MMF predvidio prije šest mjeseci.

"Globalna ekonomija ostaje prilično otporna", rekao je novinarima PierreOlivier Gourinchas, glavni ekonomista MMF-a.

Međutim, nakon nekoliko narednih godina, perspektiva je nepovoljnija. Do 2030. godine, predviđa MMF, svjetska ekonomija će vjerovatno rasti za 2,8 posto godišnje – cijeli procentni poen manje od prosjeka od 2000. do 2019. godine.

To je uglavnom zbog sporijeg rasta ponude radne snage, što je rezultat nepovoljne demografije i starenja stanovništva u velikom dijelu svijeta. U prošlosti, legije mladih radnika i žena koje su prvi put ulazile na tržište rada predstavljale su snažan vjetar u leđa svjetskoj ekonomiji. Ali do kraja ove decenije, MMF vidi da se globalna ponuda radne snage povećava za samo 0,3% godišnje, manje od trećine svog prosjeka u 10 godina prije pandemije.

Daljnji utjecaj na dugoročne izglede ekonomije je predviđeno usporavanje u formiranju kapitala, jer povišeni nivoi duga smanjuju kapacitet vlada da investiraju, saopćio je MMF. Geopolitički sukobi i rascjepkanost globalne ekonomije na trgovinske blokove također prijete napretku.

Usporavanje bi moglo imati mračne implikacije na „konvergenciju“ između bogatijih i siromašnijih zemalja. Ovo je bila ohrabrujuća karakteristika svjetske ekonomije tokom većine protekle dvije decenije, kada su zemlje s nižim prihodima općenito povećavale svoj životni standard brže od zrelih ekonomija poput SAD-a i Evropske unije.

Ali od pandemije ovaj trend je zastao. Najsiromašnije zemlje bore se s naglo povećanim cijenama hrane, đubriva i druge esencijalne robe. Također su imali manje kapaciteta da odgovore na pandemiju fiskalnim stimulansima, što je otežalo oporavak njihovih ekonomija.

U odnosu na trendove prije pandemije, predviđa se da će ekonomski rast usporiti više u ekonomijama u nastajanju i ekonomijama s niskim dohotkom nego u naprednim. Rezultat je sporiji napredak u metrikama kao što su očekivani životni vijek, nejednakost i potrošnja, saopćio je MMF.

Moramo smisliti načine da zatvorimo te praznine", rekao je Gourinchas. “Ako to učinimo, bit će… manje potrebe za migracijom.”

Iako MMF predviđa manje ekonomskih ožiljaka od pandemije nego prije šest mjeseci, najnovije prognoze i dalje procjenjuju da je oko 3,3 biliona dolara globalne ekonomske proizvodnje izgubljeno od 2020.

Glavni izuzetak su SAD, čija je ekonomija već prešla svoju liniju trenda prije pandemije. MMF očekuje da će se američki bruto domaći proizvod povećati za 2,7 posto u 2024., u odnosu na oktobarsku prognozu rasta od 1,5 posto.

Iza američkog uspjeha, kažu u MMF-u, krije se povećanje ponude radne snage od imigracije, kao i snažna državna potrošnja. Jedan mogući put ka svjetlijoj ekonomskoj budućnosti je veće usvajanje vještačke inteligencije. No, nejasno je koliko bi AI mogla pružiti poticaj. AI bi mogao povećati rast produktivnosti za čak 0,8 procentnih poena godišnje tokom jedne decenije, procjenjuje MMF – ili za samo 0,1 procentni poen.

Postoji i rizik da AI zamijeni ljude na određenim poslovima ili suštinski promijeni prirodu tih poslova. Ishodi u ovom pogledu vjerovatno će se razlikovati od zemlje do zemlje.

U naprednim ekonomijama poput SAD-a, MMF procjenjuje da je 60% radnih mjesta podložno promjenama kao rezultat AI, u poređenju sa 40% poslova u tržišnim ekonomijama u nastajanju i 26% u zemljama s niskim prihodima. Ali ako siromašnije zemlje dožive manje poremećaja od AI, one će također imati manje koristi, upozorava MMF.