Riječ je o afektivnom djelu u kojem autorica Ifeta Lihić i dizajnerica Farah Noor Ćemer iz posebne perspektive mlađe generacije ispituju muzejski prostor kroz čulne doživljaje. Kako su naveli, prilika je to da uđete u svijet autorovog djela te upoznate/prisjetite se zajedničke prošlosti. Muzejska izložba po klasičnom modelu “lik i djelo“ postaje multimedijalna i multisenzorna. Prvi put će posjetioci na njoj vidjeti školske sveske i dnevnike Karima Zaimovića, rastavljenu pisaću mašinu koju je autor sam rastavio i nikada poslije nije umio vratiti u prvobitno stanje, lampe pod kojima je Karim pisao u danima opsade...

Važno je istaći i to da će svi posjetioci izložbu moći posjetiti od 27. jula do 16. augusta u galeriji “Mak” Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, a uz izložbu će biti otvoren prvi strip festival u organizaciji spomenutog muzeja “Stripoteka na otvorenom”, koji je upravo inspiriran naslijeđem Karima Zaimovića.

Ifeta Lihić za Stav kaže kako je malo umjetnika koji su imali intenzivnu umjetničku produkciju i kulturni angažman i u kratkom periodu svoga života proslavili se na oba plana. Takav je upravo bio Karim Zaimović.

“Nepripadanje oficijelnoj visokoj književnosti nije potpuno adekvatan vrijednosni sud. Naprotiv, kao u Karimovom slučaju, vrijednosni sud je upravo književna recepcija, odnosno publika koja je omogućila da zbirka 'Tajna džema od malina' doživi šest izdanja. Također, jedan od razloga što je i danas vrlo čitan, ali i da je njegovo djelo baza za nova umjetnička djela koja su, poput predstave u režiji Selme Spahić ili stripova Borisa Stapića i Enisa Čišića, voljena, u svim generacijama. Kao magistrici ženskih i rodnih studija, a uskoro i doktorantici na Univerzitetu Illinois Urbana Champaign, u mojoj sferi interesovanja bile su autorice i autori čije stvaralaštvo počinje ili završava na društvenim marginama, a u Karimovom slučaju riječ je o vrlo raznovrsnom stvaralaštvu u neoprostivo kratkom životu”, istakla je Lihić.

Fenomen kulturnog naslijeđa Karima Zaimovića, kako objašnjava Ifeta Lihić, zainteresirao ju je jer je riječ o vrlo popularnom autoru čije djelo živi vrlo aktivan život u popularnoj kulturi danas, a s druge strane nije institucionalizirano, odnosno pohranjeno u arhiv, kako to obično biva s književnicima i knjževnicama čije je djelo društvenim ili estetskim koncenzusom arhivirano i dostupno istraživačima i istraživačicama.

“U želji da, s jedne strane, omogućim publici i istraživačima da detaljnije proučavaju njegovo djelo, a fundus Muzeja književnosti i pozorišne umjestnosti BiH obogatim materijalima o autoru čiji lik i djelo izlaze izvan okvira književnosti dok ujedno u njoj ostavljaju dubok i autentičan trag, odučila sam se na ovaj višegodišnji projekat. Izložba 'Karim Zaimović – Pogled u svemir' nastala je kao rezultat višegodišnjeg rada koji se sastojao iz nekoliko faza. Zbirka 'Karim Zaimović' formirana je u decembru 2022. godine kada je potpisan sporazum o otkupu građe s porodicom Zaimović, kada najveći broj eksponata koji sačinjavaju ovu zbirku dolazi u posjed našeg muzeja. Zbirka broji ukupno 250 eksponata koji su klasificirani prema uobičajenim muzeološkim kategorijama poput novinskih članaka, originalnih rukopisa, crteža, skica, strip tabli, ličnih dnevnika, 3D eksponata koji čine lični predmeti autora, fotografija, prepiska, biblioteka pisca i drugih srodnih eksponata”, napomenula je.

Ističe da je istraživanje i prikupljanje građe započelo i prije otkupa zbirke.

“Kompleksnost arhiviranja i kuriranja najbolje se ogleda u činjenici da su prilikom prikupljanja građe koja tematski odgovara zbirci formirane dvije nove muzejske zbirke: Zbirka 'ZID' i 'Zdravko Grebo'. Susrela sam se s problemom nespostojanja arhivske građe iz ratnog perioda. Upravo je to slučaj s arhivom Radija ZID. Nakon nekoliko apela sugrađanstvu kao i javnim arhivima da nam ustupe građu vezano za Radio ZID, nismo dobili konkretan materijal koji smo tražili. Ovo pokazuje koliko je istraživački rad otežan kada građa nije pravilno ili uopće arhivirana, dok s druge strane upravo ova činjenica potcrtava važnost arhiviranja djela Karima Zaimovića. Dakle, sve počinje arhivom koji je u naprednim društvima stub jedne države. Nakon arhiviranja zajedno sa studenticama Odsjeka za komparativnu knjževnosti i informacione nauke Univerziteta u Sarajevu Hajrijom Osmanhodžić i Anidom Herceg, pod mentorstvom asistenta iz oblasti informacionih nauka – Feđe Kulenovića – započeli smo proces digitalizacije arhivske građe i ovo je ujedno prva muzejska zbirka koja će u cjelosti biti dostupna stranim i domaćim istraživačima putem online platforme. Paralelno s procesom digitalizacije tekao je proces rada na izložbi koji se sam po sebi sastojao iz nekoliko faza uključujući biografsko-bibliografsko istraživanje, istraživanje posthumnog pamćenja lika i djela Karima Zaimovica u kulturnom kontekstu naše zemlje i šire i rad na vizualizaciji izložbe i prostornoj adaptaciji galerijskog prostora s ciljem napuštanja koncepta klasične izložbe na tragu većeg afektovnog angažmana publike”, objasnila je autorica ove izložbe.

Ono što posebno naglašava jeste to da je zanimljivo pratiti život pisca u burnom periodu naše historije. Život i djelo Karima Zaimovića, prema tome, mogu se podijeliti na dva vremenska okvira: prije rata i tokom rata.

“Period prije rata čine eksponati iz autorovog ranog djetinjstva i mladosti, pa sve do služenja vojnog roka i fakulteta. Eksponati koji prate ovaj period piščevog života su raznovrsni. Posebno su interesantni fotoalbum, neobjavljeni rukopisi, strip table crtane pisčevom rukom i pismo upućeno roditeljima sa služenja vojnog roka u Zadru. Druga faza života, za Karima Zaimovića vrlo produktivna, je ratni period tokom kojeg je njegov društveni i kulturni angažman na vrhuncu. Sve priče koje će poslije biti sabrane u 'Tajnu džema od malina' nastaju u ovome peridu. Pored priča koje čine 'Tajnu' tu je i neobjavljeni roman 'Oštrica svjetova' te strip koji je Zaimović radio s prijateljem Draganom Rokvićem 'Sezona bez đavola'. Pored književnosti, Zaimović je bio istaknuti ratni novinar koji je radio uglavnom kulturne priloge za novine BH Dani, a ističe se i njegov angažman na kultnom sarajevskom Radio ZID-u. Eksponati iz ovoga perioda najbolje pokazuju kako je biti aktivni kulturni radnik, dok s jedne strane svjedočite urbicidu i agresiji čija ćete i sami postati žrtva, a s druge strane pružate kulturni otpor koji šalje procivilizacijske poruke u svijet protestujući protiv rata i pozivajući pomoć pri uspostavljanju mira. Iako buran period, zasigurno vrlo uzbudljiv za samog autora, a za nas važan da ga se prisjećamo”, njen je zaključak.

Tokom svog istraživanja Ifeta Lihić čula je i mnogobrojne anegdote koje se vezuju za lik i djelo Karima Zaimović. Kako priča, posebno je zanimljiva angedota koju je čula od Karimovih prijatelja i porodice, a tiče se emisije s Radija ZID na kojoj je Karim s ostatkom ekipe improvizirao priču kojom insceniraju otmicu Billa Clintona govoreći kako je “Amerika ušla u rat”. Publika koja je pratila emisiju zvala je redakciju ovog radija da provjeri da li se zaista radi o istinitom događaju. Sve se to dešavalo u jeku agresije na BiH.

Osim Ifete Lihić, na projektu “Karim Zaimović - Pogled u svemir” radila je i mlada i vrlo talenirana grafička dizajnerica Farah Noor Ćemer. Prema riječima Ifete Lihić, ona joj je bila desna ruka.

“Pored toga što je ponudila odlična vizuelna rješenja za izložbu i festival 'Stripoteka na otvorenom', samostalno je vodila nekoliko faza projekta vezano uz organizaciju festivala 'Stripoteka'. Dugogodišnja borba s resursima koju vodi Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a tiče se nedovoljnog godišnjeg finansiranja ove kulturne insitucije kojoj stalno prijeti zatvaranje, odrazila se i na realizaciju ovoga projekta. Međutim, Farah Noor Ćemer je vođena pukim entuzijazmom uglavnom volonterski radila na projektu pritom svaku fazu projekta odrađujući krajnje uspješno i profesionalno”, govori o značaju saradnje.

“Stripoteka na otvorenom” je prvi strip festival u organizaciji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, koji je i sam izdavač ekoloških stripova.

“Festival stripa tematski je blizak izložbi o Karimu Zaimoviću jer je Karim Zaimović crtao i pisao stripove. Cilj festivala je pružiti strip umjetnicama i umjetnicima priliku da se predstave domaćoj i stranoj publici koja će pored svakodnevnih događaja planiranih u okviru Festivala, imati priliku, šetajući laganim korakom kroz ulicu Sime Milutinovića Sarajlije i kroz baštu našeg Muzeja, pročitati stripove naših umjetnica/ka. Festival će trajati od 27. jula do 3. augusta 2023. godine, a publici će se predstaviti neki od istaknutih strip umjetnica i umjetnika iz BiH”, predstavila je novi projekt institucije u kojoj izlaže.

Na samom kraju rekla je da Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH tokom čitave godine priprema sadržaje za nekoliko tipova publike. Jedan od vrlo bitnih je upravo odgajanje mlade muzejske publike koja, upravo kroz izložbe poput ove o Karimu Zaimoviću, ima priliku učestvovati u muzejskoj produkciji.

“Međutim, tanka je granica između onoga što je oficijelna muzejska produkcija i onoga što izlazi iz klasičnih muzeoloških praksi. Muzjeski eksponat je sve ono što je vezano za autora/autoricu i kontekst njegovog odnosno njenog života, vodeći se ovim ubjedljivo je duži spisak onoga što bi moglo biti predmetom muzejskog sadržaja od onoga što ne ulazi u okvire muzeja, posebno kada je riječ o književnosti jer su naši pisci uglavnom bili društveni aktivisti i aktivistkinje čije stvaralaštvo nije ostavilo traga samo na književnoumjetničkom planu. Karim Zaimović je idealan primjer za to. Stripu je svakako mjesto u Muzeju književnosti. Mi se razvijamo kao institucija koja prati sinkretičke umjetnosti u popularnoj kulturi. U digitalnom dobu to je još važnije. Vrijeme je da se odlučimo za muzeje koji žive sa svojom publikom – stvaramo s našom publikom zajedničku priču. Ne samo da pratimo – nego i predvodimo”, rekla je za kraj Ifeta Lihić.