Elektroprivreda BiH ostvarila je u 2023. godini gubitak od čak 140 miliona KM, objavljeno je u godišnjem izvješaju na Sarajevskoj berzi. Godinu ranije kompanija je poslovala pozitivno, s dobiti od oko šest miliona KM.

Negativno poslovanje uzrokovano je prvenstveno kontinuiranim smanjenjem isporuka uglja iz rudnika Koncerna EPBiH u periodu 2020-2022. godina, koje je nastavljeno i do septembra ove godine, povećanjem cijene uglja i troškova njegovog prijevoza, smanjenjem proizvodnje električne energije i bilansnih viškova kojima su, plasiranjem na tržištu, nadoknađivane razlike u odnosu proizvodna-prodajna cijena za javno snabdijevanje, naveli su ranije iz Elektroprivrede BiH.

Bilo je za očekivati da će Elektroprivreda BiH učiniti jedinu logičnu stvar u takvoj situaciji – učiniti sve da rudnici budu stabilni i da iskopaju više uglja. Najjeftiniji ugalj za Elektroprivredu je onaj iz vlastitih rudnika. Međutim, u petak je direktor Rudnika mrkog uglja Zenica usvojio je odluku o privremenom prekidu rada u RMU Zenica od 6. marta 2024. godine. Ranije je tu odluku donio Koncern Elektroprivrede BiH. Odluka slijedi elaborat koji je nedavno proslijeđen na adrese JPEPBiH te Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.

Uvod je to, mnogi su skloni tom stavu, u konačno zatvaranje RMU Zenica koji je prošlu godinu završio s gubitkom većim od 31 milion KM i ogromnim dugovima po osnovu poreza i doprinosa. Uprava Koncerna Elektroprivrede BiH i federalna Vlada pronašle su sasvim jednostavan način da riješe dugogodišnji problem zeničkih rudara koji svako malo svoje pošteno zarađene plate traže ispred zgrade Vlade Federacije BiH – izbrisat će ih jednim potezom gumice. Rudnik će prestati da radi, a u rudničkim oknima ostaće zatrpani problemi. Rudari će konačno izgubiti jedini adut koji su imali – mogli su prekinuti rad i štrajkovati dok ne dobiju plate, a sad više neće moći ni to, jer svejedno neće raditi. U dvije jame RMU Zenica – Raspotočje i Stara jama zaposleno je 611 radnika.

Dok zatvara vlastite rudnike, koji „ne mogu da iskopaju dovoljno uglja“ po povoljnoj cijeni, dotle Elektroprivreda BiH ugalj za potrebe termoelektrana Kakanj i Tuzla kupuje od privatnih rudnika po tržišnoj cijeni – EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari, Lager Posušje i RMU Banovići. Ugovori za nabavku uglja od privatnih rudnika veći su od 100 miliona maraka godišnje.

Istina, i ranije je Elektroprivreda BiH kupovala ugalj od privatnih rudnika, ali je struju izvozila i prodavala vani pa je ostavrila veće prihode i time pokrivala povećanje proizvodnih cijena. Međutim, prošle godine Elektroprivreda nije imala šta izvoziti, pa je izvoz električne energije iz Federacije BiH pao za čak 60 posto.

U Elektroprivredi BiH su za manje od godinu mandata „trojkine“ uprave sa Sanelom Buljubašićem na čelu uspjeli napraviti idealnu kombinaciju potpuni krah: zatvoriti svoje rudnike, ugalj kupovati od privatnika, manje struje proizvoditi, manje zarađivati i gomilati gubitke.