Michel Barnier i zvanično je preuzeo funkciju premijera Francuske, a na čelo vlade ga je imenovao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Odlazeći premijer Gabriel Attal predao je dužnost šefa vlade Barnieru i poželio mu uspjeh u mandatu. Attal je biranim riječima govorio o Barnieru koji je obavljao niz funkcija u francuskoj vladi i Evropskoj uniji. Rekao je da Barniere ima jedinstveno iskustvo u javnim službama.
Komentirajući aktuelnu situaciju u zemlji, Attal je kazao da je francuska politika “bolesna“, ali da je moguć njen oporavak. Novi francuski premijer Barnije je kazao da je Francuska u “ozbiljnom razdoblju“ i da će se boriti protiv teškoća, ljutnje, bola, osjećaja napuštenosti i nepravde koji pogađaju gradove, četvrti i ruralna područja.
Barnier je veteran francuske i evropske politike, politikom se bavi već pola stoljeća. Bio je najmlađi zastupnik u francuskom parlamentu. Na dužnost je stupio 1978. godine s 22 godine. Emmanuel Macron tada je imao samo nekoliko mjeseci. Bio je ministar za vrijeme Jacquesa Chiraca i Nicolasa Sarkozyja. Prvo 1993., zatim ministar vanjskih poslova (2004.) i ministar poljoprivrede između 2007. i 2010., pod Sarkozyjem.
Poznatiji je u Evropi nego u Francuskoj. Bio je evropski komesar za unutrašnje tržište od 2010. do 2014. godine, učestvovao je u projektu Evropskog ustava i bio pregovarač za Brexit. Godine 2022. kandidirao se na predizborima konzervativne stranke Les Républiques za predsjednika.
Unutar svoje stranke poštovan je i cijenjen, smatra ju ga tehnokratom, državnikom. U francuskim je političkim krugovima poznat kao "francuski Joe Biden", a nosi i nadimak "Mister Brexit". Ima kontroverzna stajališta, posebno o imigraciji. Pozvao je na moratorij od tri do pet godina na ovo pitanje kako bi Francuska mogla proučiti situaciju i kako zemlja ne bi morala "podlijegati odlukama Suda pravde EU".
"Ako ništa ne promijenimo po tom pitanju, imat ćemo još jedan Brexit", rekao je. Za neke su ti stavovi daleko od načela EU. Kritizirao je Macronovo predsjedništvo a prema novinama Le Monde njegovo se ime 2020. spominjalo kao zamjena za Edouarda Philippea na mjestu premijera, no Macron je zahtijevao da prvo napusti Les République. On je odbio.
Jedan od zahtjeva koje je Macron tražio od novog premijera bio je da se neće protiviti njegovim velikim reformama. Barnier neće kritizirati mirovinsku reformu, ključnu reformu njegovog drugog mandata, koja je odobrena nakon višemjesečnih nasilnih protesta i protiv nje je pola zemlje. Barnier se zalaže i za podizanje dobi za odlazak u penziju.
Ima vrlo ekonomski profil. Ni to nije slučajno jer je to ključno područje za Macrona. On će osigurati kredibilitet u Evropi, njegovo je imenovanje primljeno s olakšanjem u Bruxellesu, gdje ga vide kao političara orijentiranog na dijalog sa sposobnošću pregovaranja.
Zadatak novog francuskog premijera je golem: pokušaj izlaska iz političke mrtve tačke u Francuskoj. Njegovo imenovanje odobrila je krajnja desnica Marine Le Pen, koja ga zasad ne namjerava osuditi u parlamentu. Jedan od njegovih saradnika za Le Monde je istakao da je Barnier neko ko je sposoban "svakog natjerati da sjedne za stol i pronađe rješenje".
U četvrtak navečer, najmlađi i najstariji francuski premijer predali su i preuzeli dužnost. Gabriel Attal (25) i Barnier (73). Tada je novi premijer iznio neke od svojih prioriteta: sigurnost, imigracija te zaključio kako se u ovom turbulentnom razdoblju "mora reći istina, makar bila teška. A to se tiče ekologije i deficita. Mora se reći istina o utjecaju naše zemlje u Evropi, o useljavanju, o vitalnoj ulozi Mora se reći istina koju u Francuskoj igraju svjetski ekonomski igrači“.