Nedavni trilateralni sastanak između Turske, Azerbejdžana i Turkmenistana pokazao je da Ankara može igrati ključnu ulogu u povezivanju gasom bogate države Centralne Azije sa Zapadom. Pod sjenom bijesnog ukrajinskog sukoba koji je poremetio energetska tržišta širom svijeta, gasom bogata turska Centralna Azija se pojavila kao kritična regija za svijet gladan energije.

Međutim, centralna Azija pretežno naseljena turkijskim narodima, od Kazahstana do Azerbejdžana, igrala je ključnu ulogu u globalnoj geopolitici mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu 24. februara. Ove turkijske nacije – koje se protežu od Kine do granica Turske – bile su u središtu onoga što poznata je kao 'Velika igra' 19. vijeka, žestoko nadmetanje za dominaciju između bivšeg ruskog i britanskog carstva.

Pošto su oba carstva nestala, a njihove države nasljednice nisu bile toliko moćne da diktiraju uslove, srednjeazijske republike se sada okreću Turskoj u nastojanju da izgrade novi obostrano koristan savez – osnaženu Organizaciju turkijskih država (OTS).

Eksperti smatraju da bi jačanje veza između Centralne Azije i Turske, koja je nedavno krenula ka tome da postane potencijalno gasno čvorište za Evropu nakon sukoba u Ukrajini, moglo imati ključne efekte na snabdijevanje Zapada energijom.

„Protok gasa u Evropu iz Rusije smanjen je na veoma niske nivoe. Evropa treba da diverzifikuje svoje resurse i kupuje gas iz različitih izvora,” kaže Emre Erturk, istaknuti energetski stručnjak i osnivač i generalni direktor CEEN Energy Information Services and Consultancy. „Jedan od najvjerovatnijih izvora gasa koji može stići u Evropu u najkraćem vremenu može doći iz zemalja koje se nalaze istočno od Turske“, kaže Erturk za TRT World, misleći na države poput Azerbejdžana, Turkmenistana i Kazahstana.

Transport gasa centralne Azije u Evropu preko Turske je projekat koji se dugo čeka, a datira iz 1990-ih. Ali nedavni trilateralni sastanak turkmenskih, turskih i azerbejdžanskih lidera u turkmenistanskom gradu Awaza pokazao je da ovaj projekat više nije san.

„Sada treba da počnemo da radimo na transportu turkmenskog prirodnog gasa na zapadna tržišta. Spremni smo da sarađujemo sa našom braćom iz Turkmenistana i Azerbejdžana na polju 'Dostluq' (Prijateljstvo) u Kaspijskom moru”, rekao je turski predsednik Recep Tayyip Erdogan poslije samita.

Turski predsjednik Erdogan susreo se sa azerbejdžanskim kolegom Ilhamom Alijevim i turkmenskim liderom Serdarom Berdimuhamedovim prošle sedmice u gradu Awaza na zapadu Turkmenistana kako bi razgovarali o energetskoj saradnji između Centralne Azije i Ankare.

Turski predsjednik Erdogan susreo se sa azerbejdžanskim kolegom Ilhamom Alijevim i turkmenskim liderom Serdarom Berdimuhamedovim prošle sedmice u gradu Awaza na zapadu Turkmenistana kako bi razgovarali o energetskoj saradnji između Centralne Azije i Ankare. (AA)


Zbog spora o pomorskim pravima, Turkmenistan i Azerbejdžan nisu mogli ranije da postignu sporazum o izgradnji gasovoda za transport turkmenskog gasa do Azerbejdžana preko Kaspijskog mora, a zatim do Turske i Evrope.

Ali prošle godine, dvije susjedne države postigle su značajan sporazum koji im omogućava proizvodnju plina u bušotinama širom spornog područja plina, koje sada zovu polje Dostluq. Turkmenistan ima drugo najveće plinsko polje na svijetu u Galkynysh-u koje se nalazi u jugoistočnoj provinciji Mary.

Hoće li turkmenski gas stići u Evropu?

Realizacija ove zajedničke proizvodnje između Bakua i Ašhabada povećala je nade da bi turkmenski gas mogao biti transportovan u Azerbejdžan gasovodom sa kaspijskim prelazom, navodi Erturk. Zatim, dodaje, može teći kroz TANAP do Turske i Evrope. TANAP je povezan sa Transjadranskim gasovodom (TAP), kojim se gas u Evropu prenosi iz Turske.

„Kao rezultat toga, nedavni energetski pregovori između Turske, Azerbejdžana i Turkmenistana su od velike važnosti za sigurnost snabdijevanja energijom i Ankare i Evrope“, kaže Erturk.

Matthew Bryza, bivši američki ambasador u Azerbejdžanu, koji je u prošlosti bio vodeći glas u formiranju politike Washingtona za centralnu Aziju, također smatra da nedavni sastanak može imati akutne posljedice. „Složili su se oko nečega što uključuje premeštanje turkmenistanskog prirodnog gasa preko Kaspijskog mora u Azerbejdžan“, kaže Bryza za TRT World. A iz Azerbejdžana preko Turske, turkmenski gas bi mogao da stigne u Evropu, kaže on.

„To je nešto što nikada ranije nije bilo dogovoreno“, kaže Bryza, ukazujući na promjenjivo raspoloženje širom turskog svijeta. Djelimično zbog pritiska Rusije, dodaje da je Turkmenistan oklijevao da se pridruži Turskoj i Azerbejdžanu u planu izvoza gasa u Evropu.

Prije nedavnog trilateralnog sastanka Turska, Kazahstan i Azerbejdžan su se također okupili zajedno sa Gruzijom, kavkaskom državom i jednom od država domaćina naftovoda Baku-Ceyhan-Tbilisi (BTC). Na sastanku su tri turkijske države razgovarale o kritičnim pitanjima, kao što je način prenosa gasa turskog svijeta na Zapad.

Zbog sukoba u Ukrajini i sve veće saradnje među turskijskim državama, Kazahstan je navodno pokazao sve veći interes za transport svoje nafte neruskim rutama, poput BTC-a, u Evropu.

Poput Turkmenistana, Kazahstan također ima za cilj jačanje kaspijskog prijelaza i za transport i za izvoz gasa. „Naš predsjednik [Kassym-Jomart Tokayev] uvijek je naglašavao da je kaspijski prijelaz preko Srednjeg koridora [koji se proteže od Kine do Turske] jedan od naših nacionalnih prioriteta“, kaže Abzal Saparbekuly, bivši ambasador Kazahstana u Turskoj, za TRT World.

„Veoma smo zainteresovani za otvaranje tržišta Evropske unije bez Rusije preko Azerbejdžana, preko Turske, našeg ključnog partnera u ovom regionu“, kaže Zhanibek Baidulla, izvršni partner Centra za strateške inicijative, konsultantske kompanije koja radi sa različitim energetskim kompanijama, uključujući i državna preduzeća u Kazahstanu.


Mreža gasovoda Turske pruža dobru infrastrukturu za Ankaru ako želi da se kreće ka tome da postane gasno čvorište, kažu stručnjaci. (Fatih Uzun / TRTWorld)

Turska sada postaje "veoma veliko energetsko čvorište u regionu. I, naravno, Kazahstan je veoma zainteresovan da postane dio tog velikog projekta", kaže Baidulla za TRT World.

Erdogan je u petak, u Silivriju, evropskoj četvrti Istanbula, svečano otvorio najveće skladište prirodnog gasa na kontinentu, demonstrirajući još jedan jasan korak ka cilju Turske da bude gasno čvorište za Zapad.

Jačanje veze

Proteklih nekoliko sedmica svjedočili smo ne samo dva trilateralna sastanka fokusirana na energiju u Turkmenistanu i Kazahstanu, već i samitu Organizacije turskih država (OTS) u Uzbekistanskom Samarkandu, demonstrirajući trend jačanja veza među zemljama članicama koje govore turski jezik, koji uključuju Tursku, Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan i Azerbejdžan .

Prošle godine, Tursko vijeće, osnovano 2009. godine, promijenilo je ime u Organizacija turskih država, signalizirajući da politička povezanost između Centralne Azije i Turske pušta korijene i ide naprijed kako bi ponovo otkrila svoj istorijski put preko Evroazije.

Turkmenistan je bio država posmatrač u OTS-u, poput Mađarske, centralnoevropske zemlje, koja je nedavno pokazala snažnu spremnost da otkrije svoje turkijske korijene. Centralnoazijska država je također signalizirala da će se uskoro pridružiti političkom bloku, što je dovelo do sve veće privlačnosti grupe u Centralnoj Aziji.

„Organizacija turskih država je nešto poput Ujedinjenih nacija za turkijski svijet“, kaže Uli Schamiloglu, profesor i predsjedavajući Odsjeka za kazaški jezik i turske studije na Univerzitetu Nazarbayev u Kazahstanu.

Godine 2006. bivši predsjednik Kazahstana Nur Sultan Nazarbayev bio je prvi političar koji je predložio formiranje Turskog vijeća. Kazahstan je, kao i Turska, dugo bio žestoki branilac turskog saveza.

Stručnjaci poput Schamiloglua ističu da se turska saradnja više odnosi na mirne integracijske projekte nego na bilo kakvu prijetnju Rusiji.  

“Ljudi vole da kažu da ovo nije osmišljeno ni protiv koga. Naprotiv, radi se o promicanju prijateljstva, integracije, kulturne razmjene i ekonomske saradnje u turskom svijetu”, kaže Schamiloglu za TRT World.

Slično misli i Omer Kocaman, zamjenik generalnog sekretara OTS-a. „Mi smo veoma mlada organizacija, a takođe smo i dobrodušna organizacija“, kaže Kocaman za TRT World.

“Ono što radimo dijelimo na našoj web stranici i društvenim mrežama. Nemamo tajni plan”, kaže Kocaman. Aktivnosti OTS-a će doprinijeti regionalnom miru i ekonomskom razvoju, kao i pozitivno uticati na stabilizaciju Afganistana , kaže visoki zvaničnik OTS-a.

„Kao rezultat toga, niko ne mora da se plaši aktivnosti naše organizacije“, kaže on. „Nismo protiv nikoga, ali se i nikoga ne bojimo“, dodaje.