Njemački kancelar Olaf Scholz razmatra mogućnost ponovne komunikacije s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što bi bio njihov prvi kontakt nakon gotovo dvije godine. Prema informacijama DIE ZEIT-a, Scholz planira telefonski razgovor s Putinom prije samita G20 u Brazilu, zakazanog za novembar. Iako razgovor još nije službeno zatražen, očigledno je da su intenzivne pripreme već u toku.
Ova inicijativa predstavlja značajan pomak u politici Njemačke prema Rusiji, jer bi bio prvi kontakt između lidera neke od zemalja koje podržavaju Ukrajinu i Putina u skoro dvije godine. Posljednji razgovor Scholza i Putina održan je u decembru 2022. godine. Zapadni lideri, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, prekinuli su direktne kontakte s ruskim predsjednikom 2022. godine.
Iako se formalno tvrdi da je cilj razgovora obnova diplomatskih napora zbog rata u Ukrajini, prava motivacija kancelara Scholza leži u sve većem strahu od nadolazeće energetske krize, naročito u slučaju šireg sukoba.
Strah od energetske krize
Rat u Ukrajini već je ozbiljno destabilizirao energetsko tržište u Evropi, a dodatna eskalacija, posebno sukob s Iranom, mogla bi donijeti još teže posljedice. Iran je ključni proizvođač nafte i kontroliše Hormuški prolaz, kroz koji prolazi više od 20% svjetske nafte. Svaki poremećaj u tom regionu doveo bi do značajnih poremećaja u globalnom energetskom lancu.
Njemačka, koja se i dalje neoporavlja od smanjenja isporuka ruskog plina, suočila bi se s još većom krizom ukoliko dođe do zastoja u opskrbi naftom. Rast cijena energije, već sada visok zbog rata u Ukrajini, mogao bi eksplodirati. Takva situacija dodatno bi povećala troškove industrijske proizvodnje i transporta, što bi se direktno odrazilo na krajnje potrošače u obliku poskupljenja osnovnih dobara.
Scholz je svjestan da bi nastavak ovakvog scenarija mogao Njemačku gurnuti u dublju ekonomsku krizu. Njemačka se već suočava s ozbiljnim usporavanjem ekonomskog rasta, a dodatni pritisak na energetske resurse mogao bi izazvati fatalne ekonomske posljedice.
Njemačka i političke posljedice
Njemačka je već u nezavidnoj poziciji zbog rata u Ukrajini, koji je iscrpio značajne resurse zemlje. Kao jedan od najvećih pružalaca vojne pomoći Ukrajini, Njemačka se suočila s porastom troškova, dok je cijena energije porasla, a inflacija dodatno opteretila ekonomiju.
No, ekonomske posljedice nisu jedina briga kancelara Scholza. Ekonomske krize često postaju plodno tlo za jačanje populističkih i ekstremističkih pokreta. U Njemačkoj, krajnje desničarske stranke već bilježe porast popularnosti, iskorištavajući nezadovoljstvo građana zbog inflacije i rasta troškova života. Ako energetska kriza dodatno pogorša ekonomske uvjete, populistički pokreti bi mogli steći još veći zamah, što bi moglo imati dalekosežne političke posljedice za cijelu Evropu.