Evropska centralna banka držala je kamatne stope stabilnim, ali je nagovijestila da će u junu početi sa smanjenjem. Trgovci i investitori očekuju da će ECB početi snižavati stope prije nego to isto krenu činiti američke Federalne rezerve (FED). Iako su nedavni podaci u eurozoni pokazali da je inflacija blago oslabila, još uvijek se nije dovoljno povukla da bi kreatori politike smanjili stope.
Stratezi holandske banke ING smatraju da će Evropska centralna banka za sada biti oprezna sa svojim odlukama. Centralna banka je u neobičnoj situaciji jer već izvjesno vrijeme ne donosi liderske odluke u finansijskoj politici, primijetio je ekonomista Carsten Brzeski. Vjerovatno je da će, kada počne s smanjenjem, sveukupno smanjiti stope za samo 75 baznih poena, iako će morati uravnotežiti strahove od ekonomskog oporavka koji podstiče inflaciju i pitanja o ubrzanoj dezinflaciji, napisao je Brzeski.
Dok finansijski analitičari kažu da će ECB vjerovatno pobijediti Washington u politici smanjenja kamatnih stopa, bivši kreator politike Banke Engleske vjeruje da će Fed krenuti prvi, s obzirom na tendenciju da se SAD ponašaju agresivnije s takvim odlukama. "Mislim da se stvari u SAD-u kreću malo brže, iskreno", rekla je DeAnne Julius, osnivačica Komiteta za monetarnu politiku Banke Engleske, za CNBC. „Tržište rada u Americi brže se prilagođava.“ Kako ECB treba da postigne konsenzus sa centralnim bankama zemalja članica Evropske unije - od kojih se neke još bore s agresivnom inflacijom - banka se često kreće sporije od američkog FED-a, rekla je ona.
Redoslijed kojim su banke snizile stope mogao bi utjecati na reakciju tržišta: ako Evropska centralna banka krene prva, moguće je da će euro devalvirati, piše The Wall Street Journal. Zauzvrat, to bi moglo povećati uvozne cijene u Evropi, što bi onda moglo dovesti do povratka inflatornih pritisaka. Jedan analitičar je za list rekao da bi "pokreti na tržištu bili veći ako FED duže bude čekao sa smanjenjem stopa, a ECB nastavi da popušta".
