Proizvođači maline početkom sezone berbe konačno su dočekali stimulativnu cijenu maline, blizu 9 maraka po kilogramu. Stimulativnu cijenu su dobili. Ali novac nisu. Obrali su malinu u nadi da će konačno ove sezone zaraditi, predali je otkupljivačima, hladnjačama, koji su trebali da malinu izvezu i plate kooperantima. Ali para nema. Malina stoji u hladnjačama umjesto u kamionima za zemlje Evropske unije. Poljoprivrednici negoduju. Hladnjačari se, osim nekoliko izuzetaka, ni na telefon ne javljaju.

Prije nekoliko godina cijena maline bila je spala na marku-dvije. A malina rodila. Niko je nije htio. Poljoprivrednici su uništili dosta zasada maline. Ipak, oni koji su tada opstali dočekali su bolje dane, ali samo na papiru. Ako se ubrzo problem s plaćanjem ne riješi, teško da će preživjeti malinarstvo u Bosni i Hercegovini.

Prema dostupnim podacima od malinara, ali i hladnjačara, samo jedna hladnjača, “Orange plus” iz Kiseljaka, izašla je sa zvaničnom cijenom maline od 8,28 do 8,60 KM po kilogramu, i to je jedina hladnjača koja je svojim kooperantima isplatila veći dio potraživanja. Ostali hladnjačari nisu isplatili više od 20 posto potraživanja poljoprivrednika putem akontacija.

Emir Tutmić, direktor poljoprivredne zadruge “Žepački Roland”, kazao nam je da se hladnjačari nekorektno ponašaju jer već ulazimo u novembar a niko nije platio malinu koja je obrana još u julu.

“Hladnjačarima je izgovor da je stao izvoz. Ako je tako, govorio sam im, hajdemo skupa tražiti da nam država pomogne, pa imamo Razvojnu banku, neka Razvojna banka finansira obaveze hladnjačara prema kooperantima, a onda neka hladnjačari vraćaju banci kada prodaju malinu. Ali nisu zainteresirani. Bilo bi dobro da se i ministarstva poljoprivrede uključe, da posreduju barem između kooperanata i hladnjačari. Ako misle da je njihov posao završen time da isplate podsticaje za poljoprivredne proizvođače, onda se varaju. Uredu, mi smo posljednje dvije godine dobili od Zeničko-dobojskog kantona podsticaj od 700 maraka po dulumu zasada maline i 0,70 maraka po kilogramu maline, a ako se ovaj problem s plaćanjem ne riješi, bojim se da to malinarima ništa neće značiti, jer neće biti više malinara”, kaže Tutmić.

NIKO JOŠ NIŠTA NIJE PLATIO

Sada je već vrijeme da se malinjaci pripreme za zimu i valja ponovo investirati, a odakle, kada niko nije naplatio skoro ništa za malinu?!

“Zaista nam je potrebna podrška institucija da se što prije riješi problem, jer s ovakvim odnosom prema poljoprivrednicima možemo ostati bez proizvodnje malina, a to na kraju znači i problem za hladnjačare, jer od koga će oni kupovati malinu sutra”, kaže Tutmić.

Direktor hladnjače “Frutti Funghi” iz Visokog Edin Zukan potvrdio nam je ono što malinari govore, niko od hladnjačara nije isplatio više od 20 posto potraživanja.

“Malina stoji u hladnjači, nismo još ništa prodali. Evropsko tržište preplavljeno je malinom iz Ukrajine i Poljske koju su oni dali po izuzetno niskoj cijeni. Mi to nismo mogli, obećali smo kooperantima da ćemo im dati cijenu od osam do devet maraka po kilogramu i mi ne možemo sada malinu prodati vani ispod te cijene”, kaže Zukan.

U suštini, većina hladnjačara još nije ni odredila konačnu cijenu maline. Zukan dodaje kako će isplaćivati akontativno koliko budu mogli, dok budu mogli. Kada i kako će se situacija riješiti, on ne zna. Možda već sutra prodaju malinu, a možda neće ni za pola godine.

Pokušali su, kako kaže, okrenuti se drugim tržištima, prije svega Turskoj, ali ni Turska nije najbolja opcija zbog visoke inflacije. Imali su dogovorenu isporuku od 100 tona maline za Tursku, ali je kupac otkazao narudžbu.

“I hladnjače su u problemima zbog ovoga. Sada nam dolaze ogromni računi za struju, hladnjače nam pune, a kooperanti vrše pritisak da im platimo”, kaže Zukan.

Slično govore i u kompaniji “Bosnaplod”, koja se također bavi otkupom maline. Hladnjače se pune, izvoz je potpuno zaustavljen. Kako objašnjavaju u ovoj kompaniji, cijena na tržištu je trenutno mnogo niža od one cijene koju su otkupljivači obećali kooperantima. Sada ne mogu dati malinu po tako niskoj cijeni, jer, kako kažu, ko će objasniti kooperantu da ne može dobiti cijenu koja je ranije dogovorena. A ako prodaju malinu po trenutnim tržišnim cijenama, znatno nižim od onih koje su bile aktuelne u vrijeme berbe, i ako kooperantima isplate cijenu koju su im obećali, a koja je formirana na osnovu tadašnjih tržišnih cijena, hladnjačari, otkupljivači će dovesti u pitanje vlastito poslovanje.

POLJOPRIVREDNICI NEPOVJERLJIVI PREMA HLADNJAČARIMA

Prošlog mjeseca malinari su protestirali ispred firme “Natural Food” iz Viteza, koja se bavi otkupom maline. Oni su izrazili sumnju da hladnjačari namjerno odugovlače s isplatama kako bi oborili cijenu maline koja je ranije bila dogovorena.

Godišnje se u svijetu proizvede 822,493 tone maline. Bosna i Hercegovina u svjetskoj proizvodnji maline učestvuje s 19.000 tona, što je svrstava među deset najvećih svjetskih proizvođača. Iako su to i dalje velike količine za ovako malu zemlju, djeluju kao “sitnica” u odnosu na proizvodnju u vodećim zemljama kao što su Rusija, Čile, Srbija i Sjedinjene Američke Država s proizvodnjom iznad 100.000 tona godišnje, s tim što je Rusija sa 175.000 tona daleko ispred svih ostalih.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, malina je tek peta voćarska kultura u Bosni i Hercegovini po obimu godišnje proizvodnje. I dalje dominiraju šljiva, jabuka, kruška i grožđe.

Ako je suditi prema informacijama koje daju hladnjačari u Bosni i Hercegovini, da je cijena maline na svjetskom tržištu značajno niža nego što se očekivalo u periodu berbe, malina je jedini poljoprivredno-prehrambeni proizvod na koji nije utjecala inflacija, odnosno jedini koji je pojeftinio umjesto da, kao svi ostali, bude skuplji.