Oko 30 hiljada žena silovano je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Rat prekinut Daytonskim sporazumom odnio je sto hiljada života, stvorio humanitarnu krizu, izazvao etničko čišćenje, uništenje, razdvojio porodice i raselio na stotine hiljada ljudi.

Silovanje je korišteno kao oružje za širenje straha i olakšavanje etničkog čišćenja. Danas, četvrt stoljeća nakon potpisivanja mira, žrtve tih zločina govore kroz dokumentarni film koji će večeras biti emitiran na španskom televizijskom kanalu TV-3 kao i kroz izložbu fotografija Oriola Casanovasa i pozorišnom predstavom "Encara hi ha algú al bosc", koja je od večeras pa do sedmog februara na daskama teatra TNC, Nacionalnog katalonskog teatra u Barceloni.

Komad je režirala Joan Arqué, članica kolektiva Cultura y Conflicte koja je i promotor ovog projekta s istom temom i u tri različita formata.

Projekat je utemeljen na nizu intervjua koji su, između ostalih, vođeni sa ženama žrtvama seksualnog zlostavljanja i djecom rođenom iz tog barbarstva. "Treba ih čuti, one ne žele osvetu, one žele pravdu“, objašnjava Anna Maria Ricart, novinarka Radija Catalunya, koja je na projektu radila kao dramaturg.

Ona je sa timom suradnika boravila u Bosni i Hercegovinu kako bi intervjuirala protagoniste ovog projekta. "Ovo je djelo poput šamara. Tjera vas da spoznate da se takve stvari i dalje događaju i tjera vas na razmišljanje o tome šta radimo po tom pitanju", kaže ona.

Živa muzika i i sjećanja na lična iskustva izvođača kontrapunkt su svim užasima rata koji se dogodio na samo dva sata leta avionom od Barcelone. Projekat katalonskih umjetnika podsjeća i na Jordija Pujola Puentea, španskog fotografa koji je ubijen u Sarajevu izvještavajući o opsadi glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Glavna glumica Ariadna Gil u predstavi govori o Nevrenki Kobranović, ženi koja nikada nije imala djece i koja se još uvijek boji da uđe u šumu u blizini svog doma. Boji se da je neprijatelj još u blizini. "Postoji samo nekoliko hrabrih žena koje se usude govoriti, većina radije šuti, one su stigmatizirane", kazala je Gil španskim medijima. "Nikada nisam razmišljala o djeci rođenoj nakon tih silovanja“, dodaje.

Jedan od te djece o kojoj se govori u projektu danas radi kao medicinski brat u istoj bolnici u kojoj je rođen i izveo je na suđenje oca koji je završio u zatvoru nakon što je DNK testom dokazano očinstvo. Ali vrlo je malo silovatelja izvedeno pred lice pravde.

Nakon što bude postavljena u TNC-u, planirano je da predstava bude postavljena i u drugim katalonskim gradovima a ako to dopusti pandemija, u aprilu bi trebala stići i u Sarajevo, Zagreb, Ljubljanu i Beč.