Vlada FBiH dok ju je predvodio Fadil Novalić imala je jednostavan, finansijski orijentiran koncept koji se temeljio na tome da stanovništvu ne poskupljuje struja i u toj nakani je i uspjela.

“Mi smo našu privredu podijelili na dva dijela – prvi dio čini privreda koja izvozi po berzanskim cijenama, poput kompanija ArcelorMittal, Natron Hayat i Šišadžam soda Lukavac, dok su drugu grupu sačinjavala mala i srednja preduzeća. Prva grupa preduzeća imala je berzanske cijene i, onda kada bi dolazilo do skoka cijene struje na svjetskoj berzi, tačno toliko su poskupjeli i njihovi proizvodi. Znači, berze su bilježile skok cijena struje, što je bila realnost. Mi smo rekli da je to uredu i da će ta preduzeća ići na berzansku cijenu, tj. u skladu s onim kakva je ponuda na Mađarskoj berzi. Kada govorimo o malim i srednjim preduzećima, prvobitni prijedlog Vlade FBiH koju sam predvodio bilo je jednokratno povećanje cijene struje od 26 posto, a ne 20 posto, kako je stajalo u prijedlogu tandema Elmedin Konaković – Aner Žuljević, koje se može događati, pazite sad, svake godine. Unutar tog dijela privrede, pekare, bolnice i komunalna preduzeća ne bi uopće bili zahvaćeni poskupljenjima jer je to privreda koja u prvom redu služi narodu. Zato smo mi bili za jednokratno povećanje od 26 posto, ostali su privrednici trebali osigurati preduvjete da pekarama, bolnicama i komunalnim preduzećima ne dođe do poskupljenja. To je bilo stanje koje smo dogovorili i s udruženjima privrednika. Onda ‘ulijeću’ Elmedin Konaković i Aner Žuljević s demagoškim zakonom o električnoj energiji navodeći kako mi želimo opljačkati privredu s poskupljenjem od 26 posto, oni su čak tvrdili da mi planiramo poskupljenje sto posto, te su oni kao ‘zaštitnici stanovništva’ ponudili rješenje o poskupljenju struje 20 posto. Budući da ne znaju računati, bez obzira na to što je Aner Žuljević doktor nauka, previdjeli su da poskupljenja na godišnjem nivou mogu ići do 20 posto. Naglašavam da je naš model bio jednokratan i on bi se sigurno do danas održao. Šta se desilo sa Zakonom o električnoj energiji? Dešava se kao posljedica tog zakona da svake godine imamo poskupljenje struje od famoznih 20 posto. Mi smo s 50 eura, koliko je bila cijena struje za privredu, došli na cijenu od 90 eura. To je skoro dvostruko povećanje, a bio je plan da se cijena poveća na 63 eura i da tu i ostane”, kazao je Fadil Novalić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Šta se desilo s preduzećima iz prve grupe – sva su imala privid historijskog profita. No to nije bio profit, već razlika u cijeni koju su dobila od Elektroprivrede BiH koja nije berzanska, dodaje Novalić.

“To je taj novac koji je pripadao Elektroprivredi BiH, a koji fali ovoj Vladi FBiH. Izgubljeni novac bi omogućio da se ne povećava cijena struje privrednim subjektima, a paralelno i da se izvozi. To je formula koja bi danas sve probleme riješila. Međutim, oni su se odlučili za postepeno povećanje cijene od 20 posto i svjedočimo šta su dobili s tim – cijene koje nisu podnošljive domaćoj privredi. Također, oni su i na polju otkupa uglja kiksali. Kada su tek došli govorili su kako je to korupcija, a nakon nekoliko mjeseci shvataju da otkup uglja drži Elektroprivredu BiH u ravnoteži, taj ugalj koji se preko naših rudnika kupuje u privatnom sektoru. Stoga i jesmo otvorili Blok 3 i Blok 4, koji su bili ugašeni u sporazumu s Evropskom unijom (EU), i u njima spaljivali taj ugalj kupljen u privatnom sektoru te proizvodili struju koja je bila izvožena po visokim cijenama. Tako smo spašavali i domaće stanovništvo i domaću privredu od poskupljenja”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, trenutne cijene na tržištu su opet visoke, stoga se mora povećati izvoz struje do krajnjih granica, ali za takvo što je nužan ugalj. Historija je pokazala da naši rudnici daju pet miliona tona uglja, ne mogu više. Razliku uglja koju možete prodati na svjetskom tržištu kao struju ćete trebati kupiti. To radi svako, tu nema problema.

Govoreći o poskupljenju struje za privredu, Novalić je istakao da su moguće dvije vrlo ozbiljne negativne posljedice. Poskupljenje struje za domaću privredu, koja je trenutno u defanzivi, koja milijardu maraka manje izvozi, što znači da ima i manje novca, može direktno rezultirati poskupljenjem proizvoda koji ovise o struje. Pekar koji peče hljeb na struju koja je 20 posto skuplja jasno je da će podići i cijenu samog hljeba. Nema alternative. Preduzeća koja ne mogu podnijeti novu cijenu struje, koja kompletan posao temelje na struji, poput livnica i kovačnica, bit će prinuđena smanjiti troškove, a to je, nažalost, najlakše uraditi kroz otpuštanje radnika. Sve to skupa, pored već smanjenog izvoza, pored u dobroj mjeri zaustavljene potrošnje, pored zaustavljenih infrastrukturnih projekata, vodi u recesiju i ona se već pomalo nazire.

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić nedavno je rekao kako EU vrši pritisak da cijene struje u BiH budu tržišne, ali da to u ovom trenutku oni ne mogu dozvoliti.

Osvrćući se na ovu izjavu, Novalić je kazao da je činjenica da prije ili kasnije moramo prihvatiti tržište za sve robe i usluge. I mi to prihvatamo. Međutim, jednu činjenicu zaboravljamo – struja nije samo roba, već je i resurs.

“Dakle, ako ova država struju može jeftino dati privrednicima, da bi bili efikasniji u proizvodnji roba i usluga, sasvim je uredu da to i učini, da svoj resurs stavi na raspolaganje. To radi, primjerice, Francuska. Francuska, koja dobije struju iz nuklearnih centrala, nju daje izuzetno povoljno svojoj privredi. Isto tako, kada sipate gorivo u arapskim zemljama, čudite se koliko je ono jeftino, ali ga zato ostatku svijeta arapske zemlje prodaju po tržišnoj cijeni. Struja je naša nafta i mi imamo pravo da struju jeftino dajemo našim stanovnicima i našoj privredi kako bi uštedjeli i kako bi, recimo, mogli platiti gorivo koje je skupo. To je naša politika, ugalj je naš i struja je naš resurs”, rekao je Novalić.

Govoreći o odustajanju od izgradnje Bloka 7 TE Tuzla, Novalić je rekao da prekid ugovora o izgradnji mora biti posljedica nekog sudskog procesa, međunarodnog arbitražnog postupka i sl.

“Morate znati da je EU izrazito protiv Bloka 7, ne SAD. Međutim, kada govorimo o EU, valja istaći i to da Grčka i Poljska grade termocentrale, a i Njemačka vraća pojedine termocentrale u funkciju. Ne možete se na taj način ‘kockati’ sa stanovništvom, tako ga ostaviti u mraku samo zbog nekoliko EU regula koje su krenule ‘krivim pravcem’. Prvi zadatak jeste obezbijediti struju stanovništvu i domaćoj privredi i u tom smislu dopuštena je i izgradnja Bloka 7. Ako mene pitate, izgradnja Bloka 7 čisto je parlamentarno pitanje. Na ovom nivou se trebalo odlučiti da li graditi ili ne Blok 7 nakon što je General Electric ‘ispao iz igre’. Suština je da je nama Blok 7 potreban i ne trebamo odustati od njega. Ipak, u cijeloj priči postoji drugi problem. Vladu FBiH na čijem je čelu Nermin Nikšić dovela je međunarodna zajednica. U ovom slučaju, međunarodnu zajednicu bespogovorno moraju slušati. Kada aktuelna Vlada FBiH izgubi potporu međunarodne zajednice, ona ide. Vlada FBiH na čijem sam ja čelu bio prošla je sve potrebne procedure prije imenovanja, okupljena je regularna većina, tako da nismo bezuvjetno morali slušati instrukcije koje su dolazile sa strane. Naravno da smo mi politiku usklađivali s međunarodnom politikom, mi smo dio svijeta, ali ne po cijenu da nama ovdje bude mrak”, rekao je Novalić.