Nedaleko od berlinskog aerodroma “Tempelhof”, Peter Engelke postavlja novu sigurnosnu kapiju u svom skladištu zbog zabrinutosti da očajni ljudi ne pokradu njegove zalihe. Dragocjena imovina u riziku su ogrjevno drvo.

Engelkeove akcije odražavaju rastuću zabrinutost širom Evrope dok se kontinent priprema za nestašice energije, a možda i nestanke struje, ove zime. Očigledna sabotaža gasovoda Sjeverni tok najnoviji je znak kritične pozicije regije dok Rusija smanjuje zalihe zbog rata u Ukrajini.

Na samitu u Pragu u petak, lideri Evropske unije nisu se uspjeli dogovoriti o gornjoj granice cijene plina zbog zabrinutosti da bi svaki takav potez mogao ugroziti opskrbu regije. Čak 70 posto evropskog grijanja dolazi od prirodnog plina i električne energije, a s drastično smanjenim isporukama iz Rusije, drvo – koje već koristi oko 40 miliona ljudi – postalo je tražena roba.

Cijene peleta gotovo su se udvostručile, na 600 eura po toni u Francuskoj, a postoje znaci panične kupovine najosnovnijeg svjetskog goriva. Mađarska je čak otišla tako daleko da je zabranila izvoz peleta, a Rumunija je ograničila cijene ogrjevnog drveta na šest mjeseci. U međuvremenu, isporuka peći na drva sada može trajati mjesecima.

KOLIKO JE OZBILJNA EVROPSKA ENERGETSKA KRIZA?

Osim zabrinutosti zbog nestašice, energetska kriza intenzivira porast troškova života, a inflacija u eurozoni dostigla je u septembru prvi put dvocifrenu vrijednost. Domaćinstva koja su u nevolji u cijeloj regiji sve se više suočavaju s izborom između grijanja i drugih osnovnih potrepština.

“Povratak je to u stara vremena kada ljudi nisu grijali cijelu kuću”, rekao je Nic Snell, generalni direktor britanskih veletrgovca drva za ogrjev. “Sjeli bi oko vatre i koristili toplinu iz peći ili otvarali vatru i odlazili u krevet. Bit će toga još mnogo ove zime.”

Strah od energetske krize izazvao je veliku potražnje za vrhunskim pećima firme “Gabrielom Kakelugnar AB”, koje koštaju u prosjeku 86.000 švedskih kruna (15.500 maraka). Ove peći mogu održavati prostoriju toplom 24 sata zbog svoje zamršene konstrukcije koristeći različite kanale koji zadržavaju i distribuiraju toplinu.

“Tokom pandemije ljudi su počeli više ulagati u svoje domove. To je sada naravno eskaliralo”, rekao je Jesper Svensson, vlasnik i generalni direktor kompanije koja se nalazi manje od sat vremena vožnje od najvećeg švedskog nuklearnog reaktora.

Narudžbe su porasle više od četiri puta, a kupci sada moraju čekati do marta na isporuku, u poređenju sa samo četiri sedmice prije godinu dana.

Za mnoge Evropljane ključna briga je da urade sve što je potrebno da im domovi ostanu topli u narednim mjesecima. Zabrinutost je postala sve važnija kako se zimska hladnoća približava, a očaj za vrućinom može stvoriti zdravstvene i ekološke probleme.

“Zabrinuti smo da će ljudi spaljivati sve što im dođe pod ruku”, rekao je Roger Sedin, šef odjela za kvalitet zraka u Švedskoj agenciji za zaštitu okoliša, upozoravajući na lošu ventilaciju i pokušaj spaljivanja mokrog drva za ogrjev. “Možemo se suočiti s veoma visokim nivoom zagađenja kada imate ljude koji spaljuju drva i ne znaju kako da to urade ispravno.”

Čvrste čestice mogu završiti duboko u plućima i uzrokovati srčani udar, moždani udar i astmu, rekao je, dodajući da je rizik posebno akutan u urbanim područjima.

“Morate misliti na svoje komšije”, rekao je Sedin.

Neiskustvo je vidljivo i u Njemačkoj, gdje se udruženje dimnjačara ove zemlje nosi s poplavom zahtjeva za priključenje novih i starih peći, a kupci se raspituju o spaljivanju konjske balege i drugih mogućeih goriva.

OČAJNA POTRAGA ZA DRVIMA

Postoje i znaci gomilanja i stvaranja velikih rezervi. U Francuskoj, Frederic Coirier, glavni izvršni direktor Poujoulat SA, firme koja proizvodi dimnjake i drvna goriva, rekao je da su neki klijenti kupili dvije tone drvenih peleta, ondje gdje je manje od jedne tone dovoljno za jednogodišnje grijanje kuće.

“Ljudi očajnički žele drvo i kupuju više nego inače”, rekao je Trond Fjortoft, osnivač i izvršni direktor norveškog prodavca drveta Kortreist Ved. “Obično se to dešava kada počne da se zahladi, ‘neko kaže, o, trebalo bi da naručimo drva’. Ove godine, to je počelo u junu”, otprilike u vrijeme kada je Rusija smanjila isporuke gasa.

U Berlinu kriza stvara uznemirujuće sjećanja na pustoši nakon Drugog svjetskog rata. Zbog nedostatka goriva, stanovnici su tada posjekli skoro sva stabla u centralnom parku Tiergarten kako bi se zagrijali.

Iako Berlinci sada ne idu u takve ekstreme, zabrinutost zbog mogućeg nedostatka grijanja široko je rasprostranjena. Engelke ne samo da je postavio dodatnu sigurnosnu kapiju za zaštitu trupaca, ugljenih briketa i lož ulja, već je morao i prestati primati nove kupce.

“S velikom zabrinutošću očekujemo zimu”, rekao je.

^{(Izvor: Fortune)}