Krajnja desnica pobijedila je na općim izborima u Austriji koji se održavaju danas. Prema projekcijama koje je objavio austrijski Der Standard, FPÖ, antiimigraciona i antiislamistička stranka koju su 1950-ih osnovali bivši nacisti, po prvi put u poslijeratnoj historiji zemlje postala je stranka s najviše glasova.

Međutim, podaci govore da FPÖ neće dostići apsolutnu većinu, pa će za vladavinu biti potrebna koalicija u kojoj je ključno da li bi konzervativna Narodna stranka (ÖVP), njen jedini mogući partner, pristala da prepusti predsjedavanje Vladom ultradesničarskom lideru FPÖ Herbertu Kicklu.

Prema projekcijama, FPÖ je dostigao 29,1% (57 mjesta), u poređenju sa 26,25% za konzervativnu ÖVP (52 mjesta) i 20,4% za Socijaldemokrate (40 mjesta). Liberali NEOS-a su osvojili 8,8% (17 mjesta); Zeleni 8,6% (17 mjesta) i komunisti KPÖ 2,9%.

FPÖ, koji su osnovali bivši nacisti nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja se kao grupa patriota koja odbacuje imigraciju i tvrdi da brani tradiciju i njemački identitet zemlje pod motom 'Austrija na prvom mjestu' i sa pozivom na "homogenost" društva.

Nadalje, zagovara kontroverzni koncept 'remigracije', ideju koju promovira ekstremistički Identitarni pokret, etnonacionalistička ideologija koja zagovara da građani neevropskog porijekla budu protjerani u svoje zemlje kako bi se osigurala rasna i kulturna homogenost kontinenta.

Uprkos tome što Austrija ima neke od najvećih prihoda po glavi stanovnika u Evropi, FPÖ optužuje sadašnju koaliciju konzervativaca i ekologa za izazivanje “ekstremne inflacije” koja, prema njima, šteti radničkoj klasi i favorizuje migrante, koji, po njihovom mišljenju, primaju pretjerano mnogo javne pomoći.

Kickl privlači pristalice obećanjem o pooštravanju imigracione politike, ali i one razočarane tradicionalnim strankama i medijima, protivnike zdravstvenih mjera i vakcinacije tokom pandemije.

FPÖ je bila najglasanija snaga u Austriji na posljednjim evropskim izborima prošlog juna, sa značajnom podrškom među muškarcima starijim od 30 godina i među radnicima niskog nivoa obrazovanja.

Kickl iskorištava nesigurnost i nezadovoljstvo različitih sektora suočenih s ekonomskom krizom ili ratom u Ukrajini kako bi se predstavio kao branitelj slobode od navodnih elita koje - u njegovoj priči - žele nametnuti jednu misao i kontrolirati građane.

FPÖ je u upotrebu ponovo uveo izraze iz perioda nacizma, kao što je 'Volkskanzler' (narodni kancelar), izraz koji je koristio sam nacistički diktator Adolf Hitler, a sada se koristi za predlaganje da Kickl bude legitimni vođa zemlje čak i ako ne dobijei podršku parlamenta da bude premijer.

Ovaj krajnje desničarski nacionalizam je u Austriji imao veliku društvenu prihvaćenost od 1986. godine kada je Jörg Haider preuzeo stranku. Od tada, FPÖ je tri puta bio u vladi, uvijek kao “mlađi partner” u koaliciji sa ÖVP. Posljednji put 2019. godine, kada je korupcijski skandal slomio izvršnu vlast i uzrokovao da izborna podrška FPÖ-u padne na manje od 10%.

Ali pod komandom Kickla, i zahvaljujući svojoj antivakserskoj retorici i protiv zdravstvenih mjera tokom pandemije, FPÖ je uspio da povrati pozicije za samo četiri godine.

Preliminarni konačni rezultat očekuje se kasno večeras, a tačno vrijeme nije poznato. Kako je saopšteno iz Odjeljenja za izborno pravo u MUP-u, to bi moglo trajati do oko 23 sata. Razlog je nedostatak iskustva od reforme izbornog zakona 2023. godine, što znači da će se većina poštanskih glasova sada prvi put brojati u nedjelju.