Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, pripremili su i bogat dodatni sadržaj za sve uzraste, s posebnim naglaskom na muzejsko izdavaštvo. Najvrjedniji muzejski eksponat – Sarajevska hagada, bit će dostupna u dva termina – od 12 do 13 i od 20 do 22 sata, a muzejske publikacije, 1. februara, za rođendan, bit će snižene do 50 posto.

Kako je za Anadolija kazao direktor muzeja Mirsad Sijarić, nakon rekonstrukcije koju je podržala Fondacija ALIPH (International alliance for the protection of heritage in conflict areas), Odjeljenje za etnologiju vraća se u upotrebu.

”Ovaj rođendan dočekujemo sa lijepim vijestima. Zvanično smo završili projekat sa Fondacijom ALIPH, čije sjedište je u Švicarskoj, ali unutar nje je sedam ili osam zemalja. Oni su veliki investitori i ulažu u ratna područja i postkonfliktne zone – popravljaju muzeje, razne spomenike u Iraku, Siriji, Afganistanu... Iako je prošlo 30 godina od rata, sretni smo što smo dobili njihovu podršku. S njihovim novcem radili smo na tri odjeljenja. Na arheologiji, prirodnom odjeljenju i najviše na etnologiji. Zamijenili smo potpuno sve depoe, a uradili smo cijelu zgradu etnologije. Tu je pomogla i Švedska ambasada, i umjesto planiranih 25 posto zgrade, uradili smo gotovo 100 posto. Sada se pušta taj prostor u upotrebu. Zamijenjena je sva rasvjeta, instalacije, klimitizirano je...”, rekao je Sijarić.

Konekciju sa Fondacijom ALIPH Zemaljskom muzeju BiH napravio je čuveni muzej Louvre iz Pariza, a podržala je i Ambasada Francuske u Sarajevu.

U februaru, poslije proslave rođendana, očekuju tim stručnjaka iz SAD-a i Kanade, s kojim već neko vrijeme sarađuju na istraživanju eksponata Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji još nikada nisu prezentirani javnosti.

”Taj tim bi radio sa nama na predmetima kako bi pripremili jednu vrlo zanimljivu izložbu u narednom periodu na etnologiji, posebno na materijalu koji se nalazi kod nas u muzeju, a koji do sada nije bio objavljivan, i koji će sigurno probuditi veliko interesovanje javnosti. Nemamo tačnih podataka kada su ovi predmeti doneseni u muzej. Zbirka je velika i pokušat ćemo napraviti zanimljivu selekciju. Pokušat ćemo da to bude u ovoj godini, ali, ovi stranci su vrlo oprezni u smislu da ne žele da rade stvari koje nisu 100 posto zaštićene. Zato nas prvo čeka konzervacija i restauracija. Konkretno, u pitanju su eksponati koji su vjerovatno iz 17. ili 18. stoljeća i svjedoče o bosanskom čovjeku koji je još tada raspolagao nevjerovatnim znanjem, a čak je poznavao i nauke koje nisu bile svojstvene za tadašnje vrijeme. U svijetu se priča da takvo nešto postoji, naslućuje se, a mi prvi imamo dokaz. I obzirom da još istražujemo, mogu vam reći da su eksponati po značaju u rangu Hagade”, rekao je Sijarić.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva tri miliona eksponata, od kojih je dobar dio izložen u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju. Svih ovih godina razvijao se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, te njega nerijetko nazivaju rodnim listom i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.