Bosna i Hercegovina je za osam mjeseci 2023. godine izvezla robe u vrijednosti većoj od 1,8 milijardi maraka u Nauru, otočku državicu u Tihom okeanu u kojoj živi 12.500 stanovnika. Na Kokosove otoke, vanjski teritorij Australije u Indijskom okeanu, gdje živi 596 osoba, izvezli smo robe u vrijednosti također većoj od 480 miliona maraka.
U ratom zahvaćenu Somaliju izvoz Bosne i Hercegovine iznosio je oko milijardu maraka, a i zapadnoafrička zemlja Gvineja je bila unosno izvozno tržište na koje smo plasirali robu u vrijednosti oko 1,5 milijardi maraka. U isto vrijeme, naš izvoz u državu u koju tradicionalno najviše izvozimo, Njemačku, iznosio je nula maraka. Ovo su podaci koje je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila na svojoj zvaničnoj veb-stranici i smatraju se službenim podacima.
Kako živimo u vremenu velikih promjena na globalnoj razini pa ništa nije nemoguće, upitali smo Upravu za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, koja je izvor podataka o izvozu i uvozu, šta to mi toliko izvozimo na egzotične destinacije poput Kokosovih otoka i Naurua i ko izvozi.
Ako ste kojim slučajem pomislili da je ovo veliki uspjeh vanjske politike i ekonomske diplomatije Elmedina Konakovića, odgovor će vas ipak malo razočarati.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje su nam odgovorili da se njihovi podaci uopće ne slažu s onima Agencije za statistiku, tačnije, oni nisu zabilježili nikakav izvoz u navedene države, izuzev u Somaliju, gdje se izvoz mjeri u desecima hiljada maraka, dakle, skoro pa zanemariv iznos.
No, ipak su kazali da će provjeriti s Agencijom za statistiku kako bi saznali o čemu je riječ. Ispostavilo se da je Agencija za statistiku napravila veliku grešku.
Obično kada neko omalovažava statistiku kaže da je „statistika tačan zbir netačnih podataka“. Najvažnija, krovna statistička institucija u državi potrudila se da dokaže da je ova fraza istinita. Usput, zamolili su novinare, i to su poručili preko Uprave za indirektno oporezivanje, da ubuduće njima jave ako uoče nepravilnosti. Samo, nejasno je kako Agencija za statistiku očekuje da neko uoči nepravilnosti u podacima koje dostavlja. Treba li svaki podatak koji dostavi slati na provjeru barem još jednoj instituciji?
Moguće je posumnjati da je greška u podacima ako se radi o izvozu u Nauru vrijednom milijarde maraka, ali kako posumnjati u podatak, recimo, ako je vrijednost izvoza u Njemačku uvećana ili umanjena za 500 miliona maraka, jer to je realno moguće. Još samo fali da Agencija za statistiku demantuje vlastite podatke. Na kraju, Agencija za statistiku objavila je novu verziju podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni, koji su, barem naprvu, ako ne tačni, barem logični.
