STAV: Hoće li struja poskupjeti u narednom periodu, kome i koliko?
ANDELIJA: JP “Elektroprivreda BiH” u funkciji javnog snabdjevača električnom energijom Regulatornoj komisiji za energiju u Federaciji BiH nije podnijela zahtjev za izmjenu cijena.
STAV: Pojavila se ideja o diferenciranoj cijeni, odnosno viša cijena za one koji troše preko određenog broja kilovata, manja za one koji troše manje, nisam siguran, ali mislim da je bilo riječi o 300 kW. Mislite li da je to dobro i pravično rješenje? Uzmimo nekoliko argumenata u obzir, recimo, ako neki penzioner mora da se grije na struju i grije stan od 60-ak kvadrata pa troši preko 300 kW, njemu je struja skuplja, dok neko ko ima vilu od 500 kvadrata grije se na pelet ili neko drugo gorivo, a troši manje struje od 300 kW, ima nižu cijenu. Mislite li da je i dalje ovo dobro rješenje?
ANDELIJA: Ako se odlučimo za podnošenje zahtjeva za izmjenu cijena, JP “Elektroprivreda BiH” će razmatrati više opcija i modela. Konačna odluka je na Regulatornoj komisiji za energiju u Federaciji BiH.
STAV: Pokušavamo građane usmjeriti na korištenje ekološki prihvatljivijih goriva, u uvjetima kada je pelet preskup, plina ne znamo hoće li uopće biti, od ekoloških goriva ostaje još samo struja. Ako destimuliramo korištenje struje za grijanje, znači li to da građani trebaju držati se uglja, nema veze što zagađuje? Ili, je li nelogično da Vlada subvencionira električne aute, a da “Elektroprivreda” destimulira cijenom električne energije jer će punjenje iziskivati potrošnju veću od 300 kW?
ANDELIJA: Nažalost, električna energija koju proizvodi JP “Elektroprivreda BiH” d. d. Sarajevo iz razloga što oko 80 posto energije proizvodi iz uglja još nema zeleni certifikat tako da je ne možemo smatrati “ekološkim gorivom”.
STAV: Razuman je argument da elektromreža može biti preopterećena i da se struja treba racionalno koristiti. Postoji li opasnost od nedostatka struje u zimskim mjesecima, isključenjima struje?
ANDELIJA: Redukcije u snabdijevanju električnom energijom zbog tehničkih razloga i kapaciteta mreže nisu u opciji. S obzirom na to da JP “Elektroprivreda BiH” u svom proizvodnom portfoliju posjeduje miks u hidro i termokapacitetima, može se očekivati uredno snabdijevanje naših kupaca električnom energijom. Ipak, postoje određene prijetnje koje se odnose na nedovoljne količine uglja na depoima termoelektrana uzrokovane značajnim podbačajem proizvodnje u rudnicima koji snabdijevaju termoelektrane ugljem. Problem pokušavamo djelimično riješiti nabavkom uglja na tržištu, ali zbog velike potražnje i visoke cijene, mogućnosti su ograničene.
Također, ako dođe do povećane potrošnje za potrebe grijanja koje ne bude moglo biti podmireno iz vlastitih proizvodnih kapaciteta, JP “Elektroprivreda BiH” će eventualno nedostajuću energiju kupiti na tržištu.
STAV: Uvijek je “Elektroprivreda BiH” imala dovoljno struje za domaće tržište, ali i za izvoz. Ima li ove godine viškova struje koje EPBiH može izvoziti?
ANDELIJA: JP “Elektroprivreda BiH” trenutno ne raspolaže znatnijim viškovima električne energije koji bi se mogli plasirati na tržište. Razlozi za nedostatak viškova su sušne hidrološke prilike zbog kojih je smanjena proizvodnja električne energije u hidroelektranama. Također, kako smo naveli, tu je i znatan podbačaj u dopremi uglja iz rudnika koji snabdijevaju naše termoelektrane. Nažalost, u 2022. godini dopremljeno je skoro 900.000 tona manje uglja ili 21 posto manje od plana. Posebno je drastično smanjena isporuka iz Rudnika Kreka, iz kojeg je u 2022. godini isporučeno 620.000 tona uglja manje ili 37 posto manje od plana.
STAV: Tržište se kreće prema tome da se u upotrebu uvede što više električnih vozila, općenito da se napuste goriva koja zagađuju i da ih u velikoj mjeri zamijeni električni pogon. Koliki je to izazov za “Elektroprivredu” u smislu proizvodnje struje i opterećenja mreže?
ANDELIJA: Upotreba električnih vozila predstavlja novo dodatno opterećenje za elektroenergetski sistem, što predstavlja izazov za sistem. Analize pokazuju da se veći sistemski problemi javljaju kada ukupno 10-20 posto vozila budu električna, ali će do pojave ovako velikog broja vozila na tržištu proći vjerovatno dosta vremena. Do tada JP “Elektroprivreda BiH” ima vremena da pripremi svoje mreže u kontekstu pametnih mreža, koje mogu omogućiti i integraciju većeg broja vozila i značajno preko 20 posto prodora, čak i do 100 posto prodora.
STAV: U pogledu proizvodnje, je li definitivno napušten projekt izgradnje Bloka 7 TE “Tuzla”? Da li je “Elektroprivreda” uspjela vratiti uloženi novac?
ANDELIJA: Parlamentu Federacije BiH upućena je na razmatranje informacija o tehničkoj ocjeni alternativnih ponuđača ključne opreme iz EPC Ugovora za izgradnju Bloka 7 u TE “Tuzla” s prijedlogom zaključaka usvojenih od strane Vlade Federacije BiH.
U vezi s tim, očekuje se da Parlament Federacije BiH donese odluke o statusu Bloka 7 TE “Tuzla”. Kineski konzorcij pozvan je da realizuje Ugovor koji je potpisan 27. augusta 2014. godine, s pripadajućim aneksima 1–13, bez izmjene podizvođača.
Ako ipak ne dođe do provedbe Ugovora, JP “Elektroprivreda BiH” će, kao oštećena strana, tražiti namirenje svojih potraživanja i štete, s obzirom na to da je, u skladu s obavezama iz EPC Ugovora, na vrijeme i u dogovorenim rokovima izvršila sve svoje obaveze.
Projekt izgradnje bloka 7 u TE “Tuzla” nalazi se u svim strateškim planovima JP “Elektroprivreda BiH” i kompanija ostaje snažno opredjeljenja za realizaciju ovog projekta kojim se osigurava energetska stabilnost i sigurnost snabdijevanja u Federaciji BiH.
STAV: Ono što upada u oči jeste da je u Tuzli pokrenut projekt solarne elektrane. Je li solarna i općenito obnovljiva energija sada u fokusu “Elektroprivrede”? Mogu li postrojenja obnovljivih izvora nadomjestiti termoblokove? Koliko solarnih elektrana poput one u Tuzli treba da zamijeni jedan termoblok?
ANDELIJA: Jedan od strateških ciljeva i opredjeljenja JP “Elektroprivreda BiH” jeste izgradnja proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora energije, prije svega vjetra i sunca. Unazad dvije godine kompanija je intenzivirala aktivnosti na pripremi izgradnje većeg broja solarnih elektrana, prvenstveno na eksploatisanim, odnosno slobodnim površinama rudnika Koncerna EPBiH i odlagalištima šljake i pepela termoelektrana. Pored toga, JP “Elektroprivreda BiH” kontinuirano provodi aktivnosti na pronalasku alternativnih lokacija pogodnih za izgradnju solarnih elektrana.
Trenutni fokus “Elektroprivrede BiH” jeste na projektima SE Gornja Breza 15 MW, čija se izgradnja planira na završenom površinskom kopu RMU “Breza”, zatim SE Gračanica 1 i Gračanica 2 ukupne instalisane snage 44 MW i koja će se graditi na eksploatisanom području RMU “Gračanica” u Bugojnu, SE Šićki Brod 46,5 MW na lokalitetu završenog vanjskog odlagališta RU “Kreka” u okviru površinskog kopa “Šićki Brod”, SE Podveležje 1 i Podveležje 2 ukupne instalisane snage 45 MW, koja će se graditi na lokalitetu unutar postojećeg koncesionog područja Vjetroelektrane Podveležje 1, te projekt SE Banovići Selo 8,8 MW na lokalitetu odlagališta na površinskom kopu RMU “Banovići”.
STAV: Možemo se složiti s konstatacijom da je zelena energija budućnost, da ćemo morati gasiti termoblokove. Međutim, tu se postavlja pitanje kako preći na zelenu energiju a uzeti u obzir i socijalna pitanja poput onoga – šta će biti s rudarima i njihovim porodicama kada za njih više ne bude posla?
ANDELIJA: Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini već je počela, nalazimo se pred izazovima energetske tranzicije iz sistema u kojem se za proizvodnju energije dominantno koriste fosilna goriva u sistem koji je zasnovan na korištenju obnovljivih izvora energije. To je proces koji nema alternativu i od svih učesnika u procesu zavisi koliko će biti uspješan. U ovom trenutku potrebno je uključivanje svih nivoa vlasti s fokusom na lokalnu zajednicu, širu društveno-političku javnost kao i maksimalna svjesnost ozbiljnosti situacije, dijalog i iznalaženje rješenja s minimalnim posljedicama za uposlene u rudnicima.
STAV: Nakon godinu, možda i više rada vjetroparka “Podveležje”, kakva su iskustva, da li je proizvodnja na očekivanom nivou, hoće li to iskustvo “Elektroprivredu” potaknuti na nove projekte vjetroparkova?
ANDELIJA: Proizvodnja VE “Podveležje” je na očekivanom nivou. Izgradnjom ovog važnog pogona, koji je podrška očuvanju životne sredine i energetskoj efikasnosti, “Elektroprivreda BiH” otvorila je novo poglavlje u svom razvoju te je u planu i izgradnja vjetroelektrana “Vlašić” i “Bitovnja” kod Konjica.
STAV: Značajan je broj privatnih investicija u solarne panele. Koliko oni doprinose proizvodnji struje jer “Elektroprivreda” otkupljuje viškove struje? Da li individualni stambeni objekti mogu koristiti solarne panele za proizvodnju struje? Koliko je to isplativo? Imate li neki savjet za građane koji planiraju takve investicije?
ANDELIJA: Vlasnik individualnog stambenog objekta može svoj objekt koristiti za postavljanje solarnih panela za proizvodnju električne energije i tako steći jedan od dva statusa: proizvođač za vlastite potrebe ili mikroproizvođač.
Vlasnik stambenog objekta koji želi steći status proizvođača za vlastite potrebe neophodno je da ispuni sljedeće uslove: Potrebno je da podnese zahtjev za izmjenu elektroenergetske saglasnosti koja je izdata za priključenje objekta na kojem će biti izgrađen proizvodni objekt električne energije. Nova elektroenergetska saglasnost izdaje se kao saglasnost za krajnjeg kupca, u kojoj će biti navedeni svi tehnički uvjeti priključenja postojećeg objekta krajnjeg kupca, kao i tehnički uvjeti priključenja proizvodnog objekta električne energije za vlastite potrebe.
Naknadu koju vlasnik stambenog objekta treba da plati u ovom slučaju jeste naknada za obradu zahtjeva za izmjenu elektroenergetske saglasnosti, koja je definisana Odlukom o utvrđivanju cjenovnika usluga u JP “Elektroprivreda BiH”.
Vlasnik stambenog objekta koji želi steći status mikroproizvođača neophodno je da ispuni sljedeće: Da na postojećem objektu već postoji priključak električne energije i da vlasnik postojećeg objekta ima status krajnjeg kupca. Snaga planiranog proizvodnog objekta (snaga solarnih panela) ne može biti veća od odobrene priključne snage krajnjem kupcu na istom objektu. Vlasnik stambenog objekta treba “Elektroprivredi BiH” Sarajevo podnijeti zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za priključenje proizvodnog objekata električne energije, odnosno mikropostrojenja. Vlasnik stambenog objekta treba da plati naknadu za obradu zahtjeva za izdavanje elektroenergetske saglasnosti za mikropostrojenje, koja je definisana Odlukom o utvrđivanju cjenovnika usluga u JP “Elektroprivreda BiH”. Osim naknade za obradu zahtjeva, vlasnik stambenog objekta za priključenje mikropostrojenja treba da plati stvarne troškove opremanja obračunskog mjernog mjesta, koje će registrovati svu proizvedenu električnu energiju plasiranu u distributivnu mrežu.
Količine električne energije proizvedene u solarnim panelima još su minorne u odnosu na količine električne energije koje se proizvode u konvencionalnim izvorima (termoelektranama i velikim hidroelektranama). Međutim, zbog visoke cijene električne energije na tržištu, to su i male količine električne energije proizvedene u solarnim panelima postale značajne. Kada govorimo o obnovljivim izvorima električne energije, onda je bitno spomenuti da vjetroelektrane i mini hidroelektrane proizvode značajno veće količine energije u odnosu na solarne panele.
Savjetujemo građane koji planiraju takve investicije da se prvenstveno informišu u svojoj lokalnoj zajednici oko mogućnosti izdavanja urbanističke/građevinske dozvole i drugih dokumenata potrebnih za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije na individualnom stambenom objektu. S obzirom na to da zahtjevi za izdavanjem potrebnih dozvola za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije na individualnim stambenim objektima nisu isti u svim općinama, ove informacije jako su bitne kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi za objekte koji se neće moći izgraditi zbog nemogućnosti pribavljanja svih dokumenata potrebnih za njihovu izgradnju.
STAV: Šta je na kraju s HE “Vranduk”?
ANDELIJA: Arbitražno vijeće je u postupku koji je pokrenuo JV “Strabag” AG Austrija / “Končar” d. d. Zagreb u februaru 2018. godine pred ICC arbitražom u Parizu, u kojem je JP “Elektroprivreda BiH” tužena strana, krajem decembra 2021. godine donijelo presudu u korist JV “Strabag” AG Austrija / “Končar” d. d. Zagreb.
Nakon Odluke Arbitražnog suda iz decembra 2021. godine, u korist JV “Strabag” / “Končar”. JP “Elektroprivreda BiH” je pred sudom u Bruxellesu zatražila poništenje odluke.
JP “Elektroprivreda BiH” je nakon raskida ugovora s JV “Strabag” / “Končar” donijela odluku o izmjeni odluke o investicionom ulaganju u izgradnju HE “Vranduk”, kojom se izgradnja HE “Vranduk” planira vlastitim finansijskim sredstvima.
Pripremljena je tenderska dokumentacija za objavu javnog poziva za izbor projektanta, isporučioca opreme i izvođača radova po Zakonu o javnim nabavkama.
Trenutno su aktivnosti usmjerene na obnavljanje saglasnosti i dozvola kojima je uslijed neodgovornog ponašanja ranijeg odabranog izvođača istekao rok važenja, ta na pripremu za ročište pred sudom u Bruxellesu.
