Nosilac liste Stranke demokratske akcije za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na ovogodišnjim izborima jeste Alma Čolo. Ona je članica ove političke organizacije od 1990. godine i bila je svjedokom i najtežih i najljepših vremena kako za SDA, tako i za državu u cjelini. U mandatu koji je na izmaku ova pravnica bila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, gdje je dala poseban doprinos u donošenju odluka i predlaganju zakonskih rješenja, ali zbog snažne destruktivne veze Hrvatske demokratske zajednice i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kako je sama priznala za Stav, bilo je skoro u potpunosti onemogućeno konstruktivno djelovati. Alma Čolo je u intervjuu govorila i o tome šta nas može očekivati nakon 2. oktobra ako Borjana Krišto, kandidatkinja HDZ-a, ne postane jedna od karika u kolektivnom šefu države, ali je dala svoje mišljenje i o bitnosti provođenja reformi unutar njene matične političke opcije, čija je ujedno i članica Predsjedništva.
STAV: Do sada ste se pokazali kao veliki borac u odbrani prodržavnih stajališta u kontekstu izmjena Izbornog zakona. Zahvaljujući probosanskim dužnosnicima, pogubne političke izmjene nisu nametnute, ali visoki predstavnik Christian Schmidt ipak je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona koje će biti na snazi tokom nadolazećeg izbornog ciklusa. Šta Vi mislite, hoće li nadolazeći izbori s te tehničke strane zaista biti drugačiji u odnosu na prethodne? Hoće li te izmjene biti moguće primijeniti u praksi?
ČOLO: Sigurna sam da će izmjene Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt doprinijeti da izbori 2. oktobra budu pošteniji i da rezultati izbora odražavaju stvarnu volju birača. Ove izmjene treba da doprinesu smanjenju govora mržnje u predizbornoj kampanji, zabrane zloupotrebu javnih sredstava od izabranih zvaničnika koji su kandidati na izborima, kao što su službena vozila, vozači i slično, onemoguće koruptivne aktivnosti koje se odnose na trgovinu mjesta u biračkim odborima, onemoguće nepravilno brojanje glasova na biračkim mjestima i u centrima za brojanje, onemoguće unošenje neistinitih podataka o broju glasova u propisane izvještaje i drugo. U ranijim izbornim ciklusima uočeno je registriranje novih političkih stranaka koje su prodavale svoja mjesta u biračkim odborima. Visoki predstavnik je zabranio zloupotrebu zakonskog prava na učešće u radu biračkih odbora fiktivnim predstavljanjem. Kazne za kandidate na listama, članove biračkih odbora i same političke partije su znatno povećane i kreću se u rasponu do 30.000 KM. Stoga smatram da će ponašanje političkih subjekata i izborne administracije biti znatno opreznije i poštenije. Ovim izmjenama Izbornog zakona djeluje se i preventivno i represivno. Sprečava se nezakonito postupanje, ali omogućava i rigorozno kažnjavanje svih koji nezakonito postupaju u izbornom procesu.
STAV: Ovogodišnji izbori umnogome će odrediti buduće usmjerenje BiH. Hipotetički govoreći, šta bi se moglo desiti ukoliko ove godine u Predsjedništvo BiH uđe Željko Komšić, a ne Borjana Krišto? Mislite li da će HDZ nastaviti s opstrukcijama? Ako da, dokle bi takvo stanje moglo potrajati?
ČOLO: Ukoliko u Predsjedništvo BiH ne uđe Borjana Krišto, realno je očekivati opstrukcije od HDZ-a u procesu konstituiranja vlasti, ali mislim da više nikada te opstrukcije neće trajati ovoliko dugo kao što je to bilo u prethodnom mandatu. Da ne dozvole implementaciju izbornih rezultata pune četiri godine, da ne dozvole formiranje Vlade Federacije, da ne dozvole popunu Ustavnog suda FBiH. To je antidejtonsko postupanje, to je postupanje protivno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, jer je provođenje fer i demokratskih izbora obaveza iz Protokola 1. uz Evropsku konvenciju, koja podrazumijeva i potpunu implementaciju izbornih rezultata u skladu s demokratski izraženom voljom građana na izborima. To je kršenje i Ustava BiH jer je Evropska konvencija dio Ustava BiH i ima prioritet nad svakim drugim zakonom. Ukoliko dođe do opstrukcija HDZ-a, sigurna sam da će visoki predstavnik Christian Schmidt reagirati. On je već pripremio izmjene izbornog zakonodavstva kojima uvodi rokove u formiranju vlasti tamo gdje oni nisu propisani, propisuje mehanizme za uklanjanje blokada i striktno predviđa načine konstituiranja pojedinih tijela kada oni koji su odgovorni za donošenje odluka to ne čine u propisanim rokovima. Zato sam uvjerena da će visoki predstavnik Christian Schmidt reagirati ukoliko dođe do novih blokada i da neće dozvoliti kršenje demokratskih standarda, niti zastoj BiH na putu EU integracija. SDA će uraditi sve što je u skladu s Ustavom i međunarodnim dokumentima koje smo ratificirali da ispunimo svoje obaveze u implementaciji izbornih rezultata i formiranju vlasti nakon izbora u oktobru.
STAV: Hajdemo se malo vratiti natrag u prošlost i dotaći famoznog Mostarskog sporazuma. Naprosto, nemoguće je ne razgovarati s osobom poput Vas, koja je od početka upoznata i koja je čak i učestvovala u procesu pregovora o izmjenama Izbornog zakona, a ne postaviti Vam pitanje – kako Vi gledate na taj dokument?
ČOLO: Političke stranke koje su opozicija SDA često nas okrivljuju za potpisivanje Mostarskog sporazuma kao pravljenja određenog ustupka HDZ-u. Nikakav ustupak ovim sporazumom nije napravljen HDZ-u. U Sporazumu se govori o “implementaciji svih presuda Ustavnog suda BiH i Suda iz Strazbura, o provedbi svih preporuka OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije u skladu s evropskim standardima i izmjenama Izbornog zakona kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno biračko pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH”. Ovako doslovno stoji u Sporazumu. Legitimno političko predstavljanje je predstavljanje onih građana koji su vaša izborna baza. Ako građani Federacije glasaju za dva člana Predsjedništva BiH, od kojih je jedan Bošnjak i jedan Hrvat, onda oni koji budu izabrani predstavljaju sve građane Federacije kao svoje izborne baze. Kao što je nedavno rekao član Posmatračke misije Vijeća Evrope Lord Simon Russell, oni moraju predstavljati građane koji su glasali za njih, one koji nisu glasali za njih i one koji uopće nisu izašli na izbore. To je legitimno političko predstavljanje i tu za nas ne postoji dilema. Bitno je napomenuti da je i Ustavni sud BiH u Odluci “o konstitutivnosti naroda”. U 5/98 utvrdio sličan stav. Nesporno je da moramo provesti sve presude Evropskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH, moramo osigurati aktivno i pasivno biračko pravo za sve građane ove zemlje, jer je nezamislivo u 21. vijeku da svi građani nisu jednaki u izbornom procesu i da ne mogu konzumirati temeljno ljudsko pravo, da biraju i da budu birani u organe vlasti ove zemlje. Moramo osigurati i provedbu preporuka OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije, jer to su naše međunarodne obaveze i to su demokratski standardi koji su garancija pravne i demokratske države.
STAV: Bili ste na čelu i Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Koliko je ovo tijelo odigralo bitnu ulogu u samom procesu pregovora?
ČOLO: Formiranje ovog tijela, koje su činili zastupnici iz oba doma Parlamentarne skupštine BiH i članovi Vijeća ministara, od same inicijative za njegovim formiranjem bilo je izloženo opstrukcijama. Ono je formirano na inicijativu Delegacije EU u BiH, Misije OSCE, Ambasade SAD-a i Ureda visokog predstavnika. Šest mjeseci je trebalo da Parlament BiH donese odluku o formiranju ovog tijela i početka rada. I na samom početku rada bilo je velikih problema oko utvrđivanja kvoruma za rad, načina donošenja odluka, predlaganja zakonskih rješenja i još štošta. Iako ovo tijelo nije moglo donositi nikakve odluke u ime Parlamenta, iako je samo imalo zadatak da predloži izmjene izbornog zakonodavstva, ipak je postojala snažna koegzistencija između HDZ-a i SNSD-a da ništa na ovom tijelu ne bude usvojeno i predloženo Parlamentu bez njihove saglasnosti. Stalni nedostatak kvoruma je onemogućavao rad ovog tijela. U procesu pregovora pod pokroviteljstvom Delegacije EU u BiH mnogi stavovi izneseni na ovom tijelu i određeni prijedlozi za izmjenama izbornog zakonodavstva su detaljno analizirani. Ali, kao što znate, ovaj proces nije doveo do konkretnog rezultata zbog zahtjeva HDZ-a da se u Izborni zakon unesu odredbe koje će osigurati da jedan član Predsjedništva BiH koji je Hrvat bude dominantno izabran od hrvatskog stanovništva u BiH i da se klubovi naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije formiraju samo iz onih kantona gdje određeni narod čini pet posto ukupnog broja tog naroda u FBiH po popisu iz 2013. godine. Ovi zahtjevi nisu utemeljeni na Ustavu BiH i Ustavu FBiH, a ni na presudama Ustavnog suda BiH. Tvrdnja HDZ-a da se radi o provedbi presude u predmetu Božo Ljubić u 23/14 je potpuno neutemeljena.
STAV: Nedavno je predsjednik FBiH Marinko Čavara imenovao sudije Ustavnog suda FBiH, što je također izazvalo dosta negodovanja. Kao pravnik i političar, kako ocjenjujete ovaj potez?
ČOLO: Ovaj je potez izigravanje Ustava FBiH, nepoštivanje obaveza koje predsjednik FBiH ima po Ustavu. On već više od dvije godine ne izvršava svoju službenu dužnost. Naime, Ustavom FBiH je propisano da sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik FBiH, uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata u Domu naroda koji su prisutni i glasaju. Prema članu 24. Zakona o VSTV-u, proceduru javnog konkursa i sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju potrebne uvjete za sudije entitetskih ustavnih sudova provodi Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Listu kandidata VSTV dostavlja predsjedniku FBiH radi predlaganja sudija, zajedno s potpredsjednicima FBiH. Iako je VSTV proveo dvije konkursne procedure za izbor nedostajućih četvero sudija Ustavnog suda FBiH, Marinko Čavara nije dostavio prijedlog za imenovanje Domu naroda kako bi se izabrale nedostajuće sudije. Potpredsjednici FBiH su pismeno u više navrata od njega tražili da to učini. Međutim, on je nedavno, nakon dvije godine nečinjenja, donio odluku o imenovanju sudija, bez potrebne saglasnosti dva potpredsjednika FBiH. Time je prekršio Ustav FBiH jer on, po Ustavu, nije ovlašten da odluku donosi samostalno. On je ovim zavarao visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je zatražio hitno imenovanje nedostajućih sudija i samo nastavio dotadašnju blokadu, ali na drugačiji način. Smatram da Marinko Čavara, ne izvršavajući svoju propisanu dužnost, čini zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti koja je kažnjiva po Krivičnom zakonu FBiH.
STAV: Također, u mandatu iza nas bili ste zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Kada biste izdvojili najvažnije trenutke iz prethodne četiri godine u ovom domu, koji bi to bili?
ČOLO: Prethodni mandat su obilježile blokade. Vijeće ministara nije usvajalo potrebne prijedloge zakona koji su neophodni za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta EU. U takvoj situaciji se nije moglo uraditi mnogo. Svi zakoni koji su predlagani od zastupnika su završavali odbijanjem u Domu naroda PS BiH, jer nije bilo političke volje od HDZ-a i SNSD-a da se ti zakoni ili inicijative podrže. Također, u prethodnom mandatu smo bili suočeni s nizom secesionističkih aktivnosti bh. entiteta Republika srpska koje su išle u pravcu oduzimanja državne imovine BiH, razbijanja Oružanih snaga, razbijanja finansijskog sistema i Uprave za indirektno oporezivanje, VSTV-a, policijskih agencija na državnom nivou SIPA-e i OSA-e, pravosudnih institucija Tužilaštva i Suda BiH... Ove aktivnosti su zahtijevale pravni odgovor. S obzirom na to da nije uslijedio adekvatan odgovor pravosuđa BiH, Ustav BiH nam je davao mogućnost da kao poslanici u Parlamentu tražimo ocjenu takvih aktivnosti pred Ustavnim sudom BiH. Ovdje se radilo o veoma delikatnim pravnim procesima koje sam pokrenula zajedno s kolegama u Parlamentu. Pravni tim SDA na čijem sam čelu radio je na pripremi svih ovih zahtjeva, kompletiranju dokumentacije i podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu BiH. Svi naši zahtjevi do sada su pozitivno riješeni, a secesionističke aktivnosti entiteta Rs proglašene neustavnim. Mislim da je to moj najveći doprinos u prethodnom mandatu.
STAV: Ove ste godine i prvi na listi kandidata SDA za nosioca zakonodavne vlasti u našoj državi – Parlamentarnu skupštinu BiH. Zna li se otprilike u kojem smjeru bi moglo ići Vaše djelovanje u naredne četiri godine? Može li se išta planirati?
ČOLO: SDA naravno ima plan za naredne četiri godine. Izlazimo na izbore s izbornom platformom koja sadrži viziju razvoja i napretka države kroz pet temeljnih politika. To su politika jačanja suvereniteta i sigurnosti BiH; politika infrastrukturnog razvoja, energetske neovisnosti i ekonomskog prosperiteta; politika razvoja institucionalne odgovornosti prema stanovništvu BiH; politika izgradnje evropskog ambijenta za mlade u BiH i politika jačanja kulture, kulture dijaloga i tolerancije i čuvanja mira u BiH. Smatram da moramo raditi na ispunjavanju ključnih prioriteta Evropske komisije, usvajati reformske zakone, razgovarati sa svim akterima političkih procesa, postizati kompromise. Postizanje kompromisa u prethodnom mandatu bilo je svedeno na minimum zbog blokada državnih i federalnih institucija, zbog miješanja susjednih zemalja u unutrašnje odnose u BiH, zbog podrške Ruske Federacije secesionističkoj politici Milorada Dodika. Smatramo da ovakve retrogradne politike ne donose dobro nikome u BiH. U narednom periodu ne smije biti blokada, ne smije biti nerada i pasivnosti. Moramo raditi duplo brže da bismo dostigli propušteno. Mislim da će nam u tome pomoći i predstavnici međunarodne zajednice, jer je i njihov interes stabilan i siguran region Zapadnog Balkana, kojem pripadamo.
STAV: Nedavno ste na svom Facebook profilu objavili zanimljivu fotografiju. Na njoj se nalazi Vaša prva i aktuelna članska kartica SDA. Prvu je potpisao rahmetli Alija Izetbegović, a sadašnju Bakir Izetbegović. Šta Vas tolike godine drži vezanom za ovu političku organizaciju, u vremenu kada se često mijenjaju stranački dresovi, te koliko se ova stranka u više od tri decenije postojanja mijenjala?
ČOLO: Za mene je postojanost jedan poseban ljudski kvalitet. Kada ste postojani, sigurni u ono što radite, ne mijenjate političke opcije radi postizanja određenih ličnih ciljeva, ne prelazite iz stranke u stranku iako ste ponekad nezadovoljni određenim stvarima, ne tražite bolje i više za sebe. Ja ne razumijem ljude koji od izbora do izbora mijenjaju političke stranke. Kako se može vjerovati takvim ljudima?! Kako im mogu vjerovati njihovi birači?! Ili, primjerice, ljude koji u dresu SDA izađu na izbore, pobijede i neposredno nakon izbora napuste SDA i priklone se drugoj političkoj opciji. To je, po mom mišljenju, izdaja, prevara birača, zloupotreba političke opcije radi postizanja ličnog interesa. Za mene je SDA pripadnost određenoj ideji, ideji države BiH, suverene, nezavisne i demokratske. Ideji borbe za jedan napaćeni narod nad kojim su izvršeni strašni zločini, nad kojim je izvršen genocid. U toj partiji se borim da naš narod živi u miru, političkoj stabilnosti, da ima bolji život, da mladi ne odlaze iz ove zemlje. Velika smo politička stranka, uvijek smo bili sudionici velikih i teških političkih procesa u ovoj zemlji. Ponosna sam što sam učestvovala u mnogima od njih.
STAV: Koliko je bitno da se ljudi koji su u stranci od samog njenog osnivanja nalaze na odgovornim pozicijama? Ili je ipak potrebno i mlađe kadrove kaliti za važne funkcije?
ČOLO: Poznajem puno mladih, kompetentnih, obrazovanih ljudi koje je SDA kandidirala na sve liste, od državnog do kantonalnog nivoa. Bitno je imati spoj mladosti i iskustva. Mladi imaju energiju, znanje, hrabrost, brzinu, ali im nedostaje iskustvo. Iskustvo se ne može ničim nadomjestiti. Smatram da stariji polahko trebaju prepuštati javne funkcije mladim ljudima. To je proces. To treba raditi postepeno. Smjena generacija je neminovnost i sigurna sam da, ako im damo šansu, oni će ovaj posao raditi dobro, ili čak bolje nego mi koji smo sada na funkcijama.
STAV: U prošlosti se niste libili kritizirati određene negativne pojave vezane za političku opciju kojoj pripadate. Primjerice, među prvima ste se ogradili od aktera u aferi “Asim”. Koliko je generalno važno ukazivati na negativnosti i koliko je važno raditi na popravljanju kadrovske infrastrukture unutar političke stranke?
ČOLO: Ako želimo biti vodeća politička snaga u zemlji, moramo se generalno distancirati od svih nezakonitosti, aktivno se boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala, boriti se protiv nepotizma, truditi se da imenujemo najkvalitetnije i najsposobnije kadrove na funkcije na koje kao politička opcija imamo pravo da imenujemo nosioce funkcija. Moramo biti svjesni da nema jake, stabilne i ekonomski prosperitetne države ako se efikasno ne suprotstavimo korupciji i svakom vidu kriminala. Moramo insistirati na efikasnom pravosuđu, ne miješati se u njihov rad, ali tražiti da efikasno procesuiraju sve oblike kriminala. I da sudovi postupaju u skladu s pravom na pravičan postupak iz člana 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima, tj. da sude u razumnom roku. Pravda mora biti brža kako bi se osigurala vladavina prava i pravna sigurnost. I na kraju, svi mi članovi SDA moramo pokazati svojim primjerom kako se časno obavlja javna funkcija, bez zloupotreba i pribavljanja koristi za sebe, za svoju porodicu ili nekog bliskog. Javna funkcija mora biti u funkciji građana, da njima pomognemo, a ne da nama bude dobro.
STAV: Koji su najveći izazovi s kojima se suočava SDA, kao jedna koherentna politička cjelina?
ČOLO: Najveći izazov za SDA, kao državotvornu stranku, jesu secesionističke aktivnosti koje dolaze iz entiteta Rs, odnosi susjednih država koje deklaratorno podržavaju naš suverenitet i teritorijalni integritet, ali u suštini se miješaju u unutrašnje odnose u zemlji, globalna ekonomska kriza, recesija koja je posljedica pandemije i agresije na Ukrajinu. Sve su ovo jaki politički i ekonomski izazovi. Treba u ovakvoj konstelaciji političkih odnosa raditi na zaštiti suvereniteta i poboljšanju ekonomske situacije u zemlji. Politička stabilnost je pretpostavka ekonomske stabilnosti i prosperiteta. U ovakvim odnosima bitno je postaviti prioritete, raditi s timovima ljudi kompetentnim za određene oblasti društvenog života, uključiti najbolje i raditi vrijedno. Jer mjesta za predah nema. Mi svoju borbu nastavljamo, uz Božiju pomoć.
