Anes Osmanović (SDA) iz Odžaka, ministar saobraćaja, veza i zaštite okoliša Posavskog kantona, zamjenik predsjednika Vlade ovog kantona, jedini je Bošnjak ministar u Vladi ovog kantona. Jedan je od dva ministra koji nisu iz HDZ-a, koji ima i većinu u Skupštini Posavskog kantona. Skupštinu čini 21 zastupnik, od čega je pet Bošnjaka. Bez obzira na to što su Bošnjaci manjina u ovom kantonu, Osmanović ističe da su međunacionalni odnosi za pohvalu.
“U Posavini, za razliku od ostalog dijela Federacije BiH, tokom rata nije bilo nikakvih sukoba između Bošnjaka i Hrvata, koji ovdje čine većinsko stanovništvo, tako da smo sačuvali te dobre odnose i nastojimo ih njegovati i kroz ova turbulentna vremena. Međunacionalni odnosi na visokoj su razini. Za vrijeme rata pala je skoro cijela Posavina osim oraškog džepa, koji je ostao odbranjen zahvaljujući jedinicama koje su tamo bile, brigadama koje su bile u sastavu HVO-a, ali njih su sačinjavali i Bošnjaci i Hrvati, čak i neke s većim brojem Bošnjaka nego Hrvata. Nakon potpisivanja Dejtona, 8. februara 1996. mi smo se vratili u Odžak, koji je bio razoren grad, tada su ga zvali ‘kabriolet grad’, nije bio ostao nijedan krov čitav, stradao je tokom proboja koridora 1992, a tokom cijelog rata devastiran je i nije naseljavana neka veća grupa ljudi. Bio je to grad duhova. Zajedno smo se vratili i obnavljali grad bez nekih većih problema između Bošnjaka i Hrvata”, govori Osmanović na početku intervjua za Stav.
STAV: Kakav je danas Odžak i ostatak Posavine, čime se ovaj dio Bosne i Hercegovine može pohvaliti?
OSMANOVIĆ: Što se tiče Odžaka, po povratku krenuli smo u izgradnju i dosta toga je obnovljeno, danas je 90 posto obnove završeno. U ovom periodu, otkako sam ja na čelu Ministarstva prometa, veza i okoliša, dosta smo toga uradili, više od tri miliona maraka u Kantonu uložili smo u lokalne ceste. Politika Ministarstva i prije mene, a bit će takva i poslije mene, jeste da svake godine uradimo desetak sokaka u svakoj općini kantona, da ljudi imaju asfalt. Tokom mandata odlučili smo da uređujemo i centar grada. To je započeto u prethodnom mandatu prvenstveno zahvaljujući Ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH i ministru Edinu Ramiću, koji su nam dosta pomogli. Uspjeli smo realizirati projekte u centru grada, koji smo uredili, kod nas se to zove čaršija, od crkve do džamije, sve je nanovo popločano, izgradili smo kružne tokove na početku i kraju tog šetališta, napravili smo i fontanu, a uporedo s tim, Općina je kroz razne projekte obnovila vijećnicu Belediju, koja je iz austrougarskog perioda i koja je bila zapaljena netom prije našeg povratka u Odžak. To je jedna stara građevina koja je zahtijevala obnovu u izvornom obliku, tako da smo taj uži centar uspjeli srediti.
STAV: Odžak je autoputem povezan s Hrvatskom i evropskom mrežom autoputeva, osjećaju li se benefiti toga?
OSMANOVIĆ: Prošle godine završen je i pušten u promet most na Savi te granični prijelaz Svilaj. Prije mosta izgrađena je dionica autoputa od trinaest kilometara od entitetske granice, od Odžaka do Save, i taj dio pušten je u promet, tako da smo sada povezni s evropskom mrežom autoputeva. Iz Odžaka smo za pet minuta vožnje na autoputu Zagreb – Beograd, za 40 minuta u Osjeku, za 20 minuta u Slavonskom Brodu. Benefiti se već osjećaju, posebno u vrijeme godišnjih odmora, dosta je prometa preko tog dijela puta, dosta ljudi koji putuju iz srednje Evrope prolaze preko ovog graničnog prijelaza, a on još čeka kategorizaciju da bude granični prijelaz za teretna vozila sa svim pratećim sadržajima. Očekujemo da će to biti do kraja godine i tada će Svilaj biti granični prijelaz u punom kapacitetu, što će donijeti Odžaku šansu razvoja. Predviđene su tri lokacije za industrijsku zonu u sklopu carinskog terminala.
STAV: Može li Odžak, koristeći te benefite, postati veliki privredni centar?
OSMANOVIĆ: Blizina autoputa Beograd – Zagreb i granice s Evropskom unijom već dovodi investitore koji dolaze ovdje i raspituju se tražeći pogodne lokacije za svoje fabrike. Prije nekoliko mjeseci bio je ovdje vlasnik kompanije “Einhell”, koji se raspitivao da otvori jedan pogon ovdje u Odžaku.
STAV: Imate li dovoljno ljudskih resursa za takve investicije?
OSMANOVIĆ: Nažalost, to nam je sad problem. Na početku je povratak bio masovan, po svim procjenama iznad prosjeka, ali s vremenom je narod otišao, a to nije slučaj samo u Odžaku nego u cijeloj Slavoniji i Posavini, posebno u ovim poljoprivrednim krajevima. Međutim, jaka nam je ta dijaspora, nisu oni zauvijek otišli, svaki slobodan trenutak koriste da dođu u Odžak, posebno sada kada imamo ovaj granični prijelaz i autoput, te avionske linije za Tuzlu. Često dolaze naši ljudi ovdje, jako je živo u ljetnom periodu i zimi oko Božića. Ali imamo problem, kao i sva druga povratnička mjesta, da je dosta stanovništva u ratu i poslije rata otišlo.
STAV: Autoput nije jedini veliki projekt u Posavskom kantonu, šta se još planira graditi u pogledu cestovne infrastrukture?
OSMANOVIĆ: Mi smo sada u fazi planiranja brze ceste Orašje – Tuzla, koja će se vezati za autoput Sarajevo – Beograd. Trasa se još utvrđuje tako da će i to jako brzo biti u izgradnji jer postoji mogućnost da se postojeća cesta proširi i da se spoji na granični prijelaz u Županji. Poslije rata Orašje je obnovilo most preko Save. To je pomoglo da se razvije trgovina. Danas ljudi iz Hrvatske dolaze tu da kupuju, očekujemo da će i Odžak imati tu mogućnost razvoja trgovine s velikim općinama u susjednoj Hrvatskoj. Što se tiče Odžaka, kada je građen autoput, izgrađena je i jedna zaobilaznica, sada pravimo prsten oko Odžaka, koji će povezati grad s autoputem i koji će rasteretiti saobraćaj kroz grad, jer nam magistralna cesta prolazi kroz sami centar grada. U ovom mandatu izgradili smo četiri kružna toka i peti je u fazi gradnje.
STAV: S obzirom na to da je Posavski kanton jedan od manjih, koliko ima budžetskih resursa da ulaže u infrastrukturu?
OSMANOVIĆ: Mi jesmo mali kanton, maksimalni budžet je približno pedeset miliona maraka, Goražde je mislim jedino manje od nas. Ceste su nam na prilično dobroj razini, kontinuirano se ulaže, istina, ravničarski je dio pa nam i duže traju ceste. Kazao sam već da smo uložili tri miliona samo u lokalne ceste, a osim toga, redovno održavamo regionalnu cestu, dok magistralnu cestu održavaju Ceste Federacije BiH. Rekao bih da su građani kantona zadovoljni cestama. Bez obzira na skroman budžet, dosta toga smo uradili, ne samo u pogledu cestovne infrastrukture nego i u pogledu zaštite okoliša. Ranije je zaštita okoliša bila na marginama, ali smo u ovom mandatu uspjeli riješiti probleme koje smo imali iz te oblasti. Naime, u Odžaku je bila deponija smeća blizu centra grada i bila je prenatrpana, to je stara deponija od prije rata koja je izgubila svoj kapacitet. Nismo više imali gdje smeće voziti, a teško je pronaći novu lokaciju za deponiju jer nijedna lokalna zajednica to ne dozvoljava, a sama blizina entitetske granice usložnjava problem. Onda smo se mi u Ministarstvu zajedno s Općinom Odžak i lokalnim komunalnim preduzećem uhvatili ukoštac s tim problemom. Sada se smeće odvozi na regionalnu deponiju u Doboju, nemamo više deponije u Odžaku. Sad smo u fazi izgradnje reciklažnog dvorišta, gdje ćemo vršiti reciklažu otpada. Uskoro nam treba stići novi kamion za smeće i novi kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada kako bi se odmah odvajalo smeće na samom nastanku. Nažalost, u Orašju još nismo uspjeli riješiti problem deponije, još ima ta jedna prijeratna deponija i nadam se da ćemo na isti način kao i u Odžaku riješiti i ovaj problem.
Osim toga, napravili smo u Odžaku dva igrališta, te uredili trg s fontanom. Tokom radova izgradnje kružnog toka s fontanom ispred vijećnice Beledije pronašli smo stare bunare za koje ni najstariji žitelji Odžaka nisu znali da su nekada postojali. Odlučili smo napraviti bunar-česmu, koja je ovog ljeta postala atrakcija. U Odžaku smo na ulazu u grad na kružnom toku izgradili “cvijet Srebrenice”, s jednim srcem i natpisom Odžak. U tom srcu čestitaju se svi praznici i na poseban način obilježava sjećanje na Srebrenicu i Vukovar. Sve u svemu, uz međusobno poštovanje i vrijedan rad može se lijepo živjeti.
STAV: I na predstojećim izborima ste nosilac liste SDA za Kantonalnu skupštinu, kakva su Vaša očekivanja, kakvo je raspoloženje naroda?
OSMANOVIĆ: S obzirom na to da smo zaista mnogo uradili u ovom mandatu, vjerujem da će ljudi prepoznati te aktivnosti i projekte. Mislim da ćemo imati dobar rezultat, a i lista nam je dosta “mlada”, s mladim ljudima obrazovanim u svim strukama. Podatak da sam ja 1976. godište a da sam najstariji na listi dovoljno govori. Podmladili smo stranku, dosta je mladih koji rade i koji su aktivni u svim poljima i vjerujem da ćemo imati dobar rezultat. Mislim da mlade ljude privlače naši projekti, vide korist u njima i žele biti dio tima koji vrijedno radi da svima u Odžaku i Posavskom kantonu bude bolje. Zato im nije problem doći u stranku i politički djelovati. Primjera radi, igralište koje smo napravili pokazalo se kao pun pogodak, termini su popunjeni dvadeset sati dnevno. Sada radimo još jedno igralište za nogomet, tenis i košarku. Mladi to primijete i cijene. To ih motivira da izađu iz svojih soba, ostave mobitele i televizore i pridruže se timu koji Odžak čini boljim mjestom za život.
