Kakve probleme i kolike prepreke postavlja domaća birokratija i pravna nesigurnost u razvoju domaće privrede, samim tim i razvoj društva u cjelini, najbolje ilustrije jedan primjer iz srednjobosanske općine Gornji Vakuf - Uskoplje.

Naime, u ovoj općini bosansko-njemačka firma IAB Engineering kupila je 2023. godine proizvodne pogone nekadašnje firme Tom d.d. koja je stala sa proizvodnjom 2019. i potom završila u stečaju. No, kada je investitor trebao u praksi realizirati svoje poslovne planove, ispriječila mu se domaća birokratija usko povezana sa politikom.

Cijeli slučaj je stoga dobio svoj epilog 11. jula na Ustavnom sudu BiH, saznaje Slobodna Bosna.

Privatnoj firmi Tom d.d. iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, značajnom privrednom subjektu na ovom području u sektoru metalske industrije koji je zapošljavao i do 200 radnika, 2019. godine blokirani su svi računi i proizvodnja je bukvalno stala. Tri godine poslije, u novembru 2022. godine, Raiffaisen banka, sa ciljem naplate kredita koji Tom nije mogao otplaćivati, inicirala je otvaranje stečajnog postupka. Konstatujući da su svi zakonski uvjeti za otvaranje stečaja ispunjeni, čemu se nije protivio ni sam vlasnik, Općinski sud u Travniku krajem 2022. otvorio je stečajni postupak.

Nakon što je Općinski sud u Travniku imenovao stečajnu upravnicu ona je pristupila prodaji imovine kako bi se namirili povjerioci među kojima su banke, radnici, Porezna uprava FBiH i razni dobavljači Toma. Imovina je podijeljena u više LOT-ova, a prodaje se putem javnog nadmetanja. Na prvi poziv za javno nadmetanje za LOT 1 ne javlja se niko, stečajna upravnica raspisuje novi poziv na koji se javlja firma IAB Engineering d.o.o. nudeći traženu cijenu za LOT 1 od blizu 5 miliona KM.

Kao pobjednik tendera, komapnija IAB Engineering potpisuje kupoprodajni ugovor i uplaćuje cjelokupan traženi iznos. Međutim, baš kada se to trebalo sve okončati na "normalan" način i kada je stečajna upravnica podnijela zahtjev Općinskom sudu u Travniku da donese rješenje kojim kupac ima pravo upisa vlasništva, tu nastaje "problem".

Općinski sud je Rješenjem od 14. jula 2023. godine odbio zahtjev zamjerajući stečajnoj upravnici određene "tehničke propuste" te joj nalaže da poništi sve javne pozive za prodaju imovine. Protiv ovog rješenja Općinskog suda u Travniku žalbe su podnijeli kompanija firma IAB Engineering, stečajna upravnica te hipotekarni povjerilac - Privredna banka d.d. Sarajevo.

Rješenjem Kantonalnog suda od 5. septembra 2023. godine žalbe su odbijene. Kantonalni sud je obrazložio da su svi prigovori neosnovani, te je u cijelosti prihvatio stavove prvostepenog Općinskog suda Travnik.

 

Jedino rješenje koje je preostalo kompaniji IAB Engineering nakon navedenih odluka Općinskog i Kantonalnog suda bilo je da se obrati Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, što su oni i učinili. 

Na plenarnoj sjednici 11. jula Ustavni sud BiH je stavio konačnu tačku na ovaj slučaj. U zaključku presude Ustavnog suda BiH navodi se da je "došlo do povrede apelantovog prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju", te je ukinuto Rješenje Kantonalnog suda u Novom Travniku a predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.

 

Kantonalni sud u Novom Travniku je, kako piše u presudi Ustavnog suda BiH, dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku, u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

"Nalaže se Kantonalnom sudu u Novom Travniku da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda, u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke", navodi se u presudi Ustavnog suda BiH. 

Zadovoljstvo zbog ovakve presude Ustavnog suda BiH, osim kompanije IAB Engineering, može osjećati i stečajna upravnica Behrija Huseinbegović čije su kvalifikacije za vođenje stečajnih postupaka ranije javno osporavane, a protiv nje je zbog stečajnog postupka u Tomu navodno podneseno i nekoliko krivičnih prijava. 


Na plenarnoj sjednici 11. jula na kojoj je donesena ova odluka, bilo je prisutno sedam sudija. Seada Palavrić kao predsjednica suda, Valerija Galić kao potpredsjednica suda, Angelika Nussberger kao potpredsjednica suda, te četvero sudija: Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja.

Kako se navodi u presudi, pet sudija Ustavnog suda BiH glasalo je za usvajanje apelacije kompanije IAB Engineering, odnosno poništavanje rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku, dok je dvoje bilo protiv - Valerija Galić i Marin Vukoja. 

Inače, plenarna sjednica od 11. jula bila je prva sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj je novi sudija Marin Vukoja imao pravo da učestvuje u donošenju presuda. 

Politička pozadina cijelog slučaja?

Dok je trajao cijeli ovaj postupak, u javnosti se otvoreno spekuliralo o političkim interesima, boljereći sukobima, koji su se dešavali u pozadini. 

Naime, cijeli kompleks bivše kompanije Tom d. d. nalazi se u Uskoplju odnosno u tzv. "hrvatskom dijelu" općine Gornji Vakuf - Uskoplje, što ga čini posebno interesantnim lokalnom HDZ-u. Spekuliše se da je upravo HDZ lobirao da se zaustavi cijeli proces preuzimanja bivšeg Toma od strane IAB Engineering.

Ovaj političko-nacionalno-poslovni interes HDZ-a potvrđuje i prošlogodišnja reakcija lokalnog općinskog odbora stranke, objavljena povodom presude Kantonalnog suda u Novom Travniku koju je Ustavni sud BiH poništio. 

"Sve naše navode vezane za nezakonite radnje i krivičnu odgovornost odgovornih osoba potvrdio je i Kantonalni sud u Novom Travniku. Nezakonito uvođenje u posjed na blagdan Velike Gospe bio je samo neuspješan pokušaj provokacije. (...) OO HDZ Uskoplje očekuje brzu reakciju nadležnih institucija za provođenje presude, kao i izvođenje iz posjeda onih koji protupravno borave u njemu", navodi se u reakciji OO HDZ Uskoplje od 6. oktobra 2023. godine. 

U pogledu političko-nacionalnih interesa, vrlo je indikativno glasanje Valerije Galić i Marina Vukoje i potvrđuje da i u Ustavnom sudu BIH ponekada važe "etnički kriteriji". Naime, i Galić i Vukoja su bili protiv usvajanja apelacije kompanije IAB Engineering.

Oboje su, to je odveć poznato, smatraju bliskim HDZ-u, a Vukoja očigledno nije napustio svoje političke preferencije, čemu su se pojedini bh. zvaničnici nadali nakon što bude imenovan na 20-godišnji mandat.