Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, danas u popodnevnim satima ostali su bez uglednog profesora, istaknutog i društveno angažiranog intelektualca, profesora emeritusa dr. Omer Nakičevića.
Profesor Omer Nakičević je na bolji svijet preselio u 98. godini života.
Rođen je u Teočaku 1927. godine. Svršenik je Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Magistarski rad pod naslovom Šejh Hasan Kafi Pruščak - pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH odbranio je na Fakultetu za književnost Kairskog univerziteta 1968. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom Arapsko-islamske znanosti u BiH i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1981. godine.
Bio je prevodilac i spiker programa na arapskom jeziku Radio-televizije Beograd. Radio je kao profesor Arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi. Obnašao je funkciju šefa za zaštitu, obradu i istraživanje arhivske građe i rukopisa na orijentalnim jezicima pri Pokrajinskom arhivu u Prištini, te je bio angažiran na obradi rukopisa na orijentalnim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu radio je od 1982. godine, i bio je profesor emeritus na Katedri za hadis. Bio je dekan Fakulteta od 1987. do 1990. godine, te od 1993. do 2000. godine. Dobitnik je nekoliko priznanja i nagrada.
Od njegovih djela izdvajamo: Arapsko islamske znanosti i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) (1981), Uvod u hadiske znanosti (1986), Historijski razvoj institucije Rijaseta (1996), Historijski razvoj Fakulteta islamskih nauka (1887.-1998.) (1998), Kur’anski belagat i njegov ʻidžaz - nadnaravnost Kur’ana (2000), Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana (2002), Teočak kroz protok vremena (2010) i Muhamed Pašić, zaboravljeni direktor Šerijatske gimnazije (2011), U vrtlogu vremena (1927-2017). Bio je vrsni prevodilac značajnih djela sa arapskog jezika, javlja MINA.
U februaru 2023. godine saradnik Stava Bajro Perva je uradio najvjerovatnije posljednji intervju sa akademikom Omerom Nakičevićem.
„Meša Selimović mi je predavao jezik i književnost u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Malo je bio čudan kao čovjek, a kao pisac, bio je vrhunski. Na čas je dolazio s fesom. Nosi fes i stavi ruke pozadi, ili nosi fes u ruci, ili ga stavi na sto. To dobro pamtim. U jednoj pripovijetki hvali hodžu Đozu. To analitičari njegovih dijela nikada ne navode jer je tu lik hodže pozitivan, a taj lik je upravo uzeo iz naše medrese. Inspirisao ga naš nastavnik povijesti za ovog hodžu Đozu. Tražio je da čitamo. Srijedom smo kod Meše čitali poeziju. Više je volio da čitamo nego da pišemo. Čitali smo usmenu narodnu epsku poeziju, pjesme o Muji i Halilu Hrnjici. Budio je našu svijest. Samo, kažem, nije bio za srednje škole, nego za studente na fakultetu“, kazao je, između ostalog, tom prilikom akademik Nakičević.
