Mevludi su posebni književni spjevovi čiju osnovnu tematsku liniju čine događaji iz života posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s. To su ritmizirani spjevovi namijenjeni vokalnom, ali ne i instrumentalnom izvođenju. Vokalna izvedba mevluda uvijek je prilagođena mekamskom sistemu orijentalno-islamske muzičke tradicije, što učačima ostavlja prostor improvizacije i prilagođavanja značenja teksta mekamskom sistemu. Iako su zabilježeni slučajevi da su pojedini tabiini recitirali pjesme u čast Poslanika, a. s., mevlud je tek u doba dinastije Fatimija u Egiptu prerastao u institucionalni oblik obilježavanja Poslanikovog rođenja.

Mevludi su svoj procvat doživjeli u doba Osmanskog carstva, u kojem je 1588. godine mevlud proglašen za službeni praznik. S Osmanlijama je on došao i u današnju Bosnu i Hercegovinu, a od tada do danas Bošnjaci su ga obilježavali i učili. I danas u našoj kulturi posebno mjesto ima mevlud Sulejmana Čelebija pisan na osmanskom turskom jeziku, a u nekim je mjestima ostala tradicija učenja ovog mevluda u originalu. Neki su Bošnjaci kroz protekla stoljeća i sami napisali mevlude, a neki to i danas čine.

Prvi bošnjački autor za kojeg znamo da je napisao mevlud bio je Ali-dede Bošnjak u 16. stoljeću, pa može reći da forma mevluda opstoji u kulturi Bošnjaka u kontinuitetu duže od 400 godina. Ipak, zlatno doba mevluda bila je druga polovina 19. i početak 20. stoljeća, kad su napisani i najrasprostranjeniji mevludi koji su uče po bosanskim džamijama i tekijama. Riječ je o mevludima Saliha Gaševića, Arifa Sarajlije, Safvet-bega Bašagića... Poetski najuspjelijim mevludom smatra se mevlud Muse Ćazima Ćatića. Njegov Lejlei-Mevlud svrstava se u red najljepših pjesničkih ostvarenja bošnjačke književnosti s početka 20. stoljeća, a njegovoj neobičnosti doprinosi i to što je pisan u šesnaestercu, a ne u jedanaestercu, kao većina drugih.

Kako bi se u danima mevluda obilježilo rođenje Muhammeda, a. s., u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo od 13. septembra do 2. oktobra će se održati tradicionalna 20. manifestacija Dani o Allahovom poslaniku "Selam, ya Resulallah“, koja će na 26 programskih sadržaja okupiti više od 360 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Turske.

“Naš narod s posebnim poštovanjem dočekuje mjesec u kojem je rođen posljednji Božiji poslanik. Iz tog dubokog poštivanja prema Muhammedu, a.s., stoljećima se u našoj domovini uče mevludi organiziraju brojne aktivnosti, koje su vremenom postale i naši prepoznatljivi vjerski običaji”, kazao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo Abdulgafar ef. Velić.

Kako je to običaj već nekoliko godina aktivistice Mreže mladih su danas građanima Sarajeva na Baščaršiji podijelile 571 ukrasnu ružu, simbolično po godini rođenja poslanika Muhammeda.

Svečano otvaranje manifestacije biće upriličeno sutra na platou ispred Baščaršijske džamije s početkom u 19.30 sati, a dan kasnije, u subotu, u Carevoj džamiji iza akšam-namaza biće upriličena centralna mevludska svečanost. Mevludske svečanosti će biti održane i u brojnim drugim sarajevskim džematima.

Time se nastavlja tradicija učenja mevluda ukorijenjena na našem prostoru. Ona je i danas veoma živa, a Bošnjaci mevlud uče ne samo u danima rođenja Muhammeda, a. s., već i u drugim svečanim prilikama kakve su rođenje, useljenje u kuću... Sve su te prilike, kako je istaknuo profesor Ismet Bušatlić, služile Bošnjacima kako bi iznova iskazali svoju ljubav prema Poslaniku, a. s.

“Bošnjaci svoju ljubav iskazuju prema onome koga vole lijepim riječima, često tako lijepim i tako biranim da se one u pjesmu slože, pa ih Bošnjaci od prigode do prigode rado pjevaju. No, ima posebnih ljubavi. Bošnjaci kao muslimani posebno snažnu, stalnu i trajnu ljubav gaje prema Uzvišenom Bogu i Njegovom miljeniku Muhammedu, a. s. I tu ljubav su iskazivali kroz pjesme koje se ne pjevaju nego se uče. Stoga mevlud jeste pjesma, ali se ona uči. Prigode iz Poslanikovog života bile su snažna inspiracija Bošnjacima, onima koji su bili inspirirani i koji su znali napisati lijepu riječ, da tu inspiraciju pretoče u stih. Koliko je ko od njih dosegnuo, možemo suditi po tome koliko je nečiji tekst umjetnički vrijedan, ili koliko je muzikalan i narodu blizak. No, koliko je bila snažna čija inspiracija – to samo Allah zna. Kroz stoljeća kroz koja živimo islam, Bošnjaci su iskazivali svoju ljubav prema Poslaniku preko tekstova onih koji su tu ljubav znali pretočiti u stih”, kazao je Ismet Bušatlić (Stav, 2018).

On je primijetio i zanimljivu višeznačnost riječi “mevlud” u bosanskom jeziku. Mevlud je i datum u kalendaru, i događaj u džamiji ili kući, ali i tekstualni sadržaj koji se tom prilikom uči.

Danas, čim se spomene riječ mevlud, iako je ona strana, arapska riječ, mi odmah znamo da govorimo o okupljanju onih koji padaju na sedždu i donose salavat na Muhammeda, a. s. Znamo da će tu biti govora o Muhammedu kao posljednjem Božijem poslaniku koji je donio i posljednju objavu, prenio je i prenosi kroz vjekove svim narodima, o čovjeku koji je do te mjere omiljen među bosanskohercegovačkim muslimanima da imamo toliko spjevova i kazivanja o njemu kroz prozu i poeziju.