Protekle sedmice u Skopju je nizom aktivnosti obilježena 31. godišnjica djelovanja Stranke demokratske akcije Makedonije.

Zajednička delegacija SDA Makedonije i SDA BiH realizirala je radne sastanke s predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim, premijerom Dimitrom Kovačevskim, s prvim zamjenikom premijera Artanom Grubijem te s predsjednikom stranke Alternativa Afrimom Gašijem.

Delegaciju su činili predsjednik SDA Makedonije Dželal Hodžić, član predsjedništva SDA BiH dr. Admir Mulaosmanović, koji je bio i izaslanik predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, savjetnik u SDA Makedonije Avdija Pepić, član Glavnog odbora SDA Makedonije Senad Daca i saradnik Stava Sanadin Voloder.

Na sastancima domaćini su izrazili podršku Bosni i Hercegovini na euroatlanskom putu i iskazali razumijevanje za složene unutrašnje odnose. Istaknuli su značaj bošnjačke zajednice u Sjevernoj Makedoniji koja bez obzira na svoju malobrojnost ima veliki utjecaj i pravi je most između dviju država.

U razgovorima s političkim predstavnicima albanskih stranaka istaknuta je dobra saradnja Bošnjaka i Albanaca u svim državama bivše Jugoslavije, kao i zajedničke tradicijske i duhovne vrijednosti. Posebno je istaknut značaj kulturne saradnje kroz prevođenje knjiga, a činjenica da je skopska izdavačka kuća “Logos art” prevela izabrana djela Alije Izetbegovića od kojih je Islam između istoka i zapada štampan u 200.000 primjeraka pokazuje bliskost dva naroda.

Zajednički stav iz razgovora jeste da dvije države imaju slične izazove, ali i vrijednosti, pa se zato međusobna saradnje treba stalno poboljšavati i širiti. Makedonija je do početka pregovora za članstvo u EU prešla izuzetno trnovit put ispunjen brojnim bolnim blokadama i kompromisima, koji su ipak na kraju dali pozitivan rezultat. Takvi procesi od političara traže da interese države stave ispred stranaka i trenutnog raspoloženja javnosti, jer utakmica traje dugo, a pobjeđuju najuporniji i najstabilniji.

Sjeverna Makedonija nakon pada režima Gruevskog 2016. godine ima proevropsko rukovodstvo, koje je po mnogim karakteristikama kvalitetnije i više prijateljski raspoloženo prema Bosni i Hercegovini od pojedinih država koje su naši susjedi i članice EU.

Predstavljena Edicija “Bošnjaci”

U sklopu obilježavanja 31. godišnjice osnivanja SDA Makedonije predstavljena je Edicija “Bošnjaci” u Općini Čair. To je bila prilika za druženje članova SDA, njihovih porodica i prijatelja te saradnika iz drugih stranaka i manjinskih zajednica. Na početku programa u ime SDA Makedonije obraćanje je imao predsjednik Dželal Hodžić.

Čestitke povodom 31. godišnjice prisutnim su uputili sekretar općine Čair Faruk Nevzati, predsjednik Stranke za turski pokret Enes Ibrahim, predsjednik stranke Vlaha u Sjevernoj Makedoniji Nikola Babovski, organizacioni sekretar SDSM-а Vangel Andreski i potpredsjednik zajednice Hrvata u Sjevernoj Makedoniji Nenad Živković.

Promotor I. kola Edicije “Bošnjaci” bio je dr. Admir Mulaosmanović, jedan od autora zastupljenih u ovoj ediciji, a moderator je bio Sanadin Voloder.

Dr. Mulaosmanović je na početku svog obraćanja čestitao sadašnjem i ranijem rukovodstvu SDA na uzdizanju, promoviranju, branjenju i čuvanju bošnjačkog identiteta u Makedoniji.

“Bez obzira na to što govorimo u kontekstu Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i u domovinskim zemljama i što se radi o manjoj zajednici u apsolutnom broju, ono što ste izborili i način na koji ste to uradili treba biti zapisano, slavljeno i promovirano i izvan Sjeverne Makedonije, a posebno u Sarajevu, gdje jeste centar Bošnjaka iz domovinskih zemalja i dijaspore. Sarajevo jeste glavni grad Bosne i Hercegovine, ali je i centar svih Bošnjaka. Smatram da i vi ovdje tako trebate osjećati i gledati prema Sarajevu. S druge strane, Sarajevo treba imati odgovornost i brigu prema Bošnjacima koji žive izvan Bosne i Hercegovine”, kazao je dr. Mulaosmanović.

Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija izuzeci su u Evropi koji su uspjeli održati multikulturalizam.

“Naše su brige slične i naše prednosti su slične kada govorimo o Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. Naša društva su multikulturalna, što je prednost. SDA i naš utemeljitelj Alija Izetbegović su to vidjeli kao prednost. Smatram da mi na neki način treba da budemo uzor Evropi, koja pokušava da izgradi multikulturalno društvo na, da kažemo, drugim osnovama. Naše osnove multikulturalizma su suštinske, to su osnove dugog trajanja, one su već urođene u naša društva. Mi taj multikulturalizam živimo, osjećamo, nije nam teret. On, nažalost, postaje problem i teret u onim vremenima kada dolazi do poremećaja i tenzija i kad velikodržavnički projekti pokušavaju ostvariti svoje pretenzije i prenose pritisak na pojedine manjinske zajednice”, dodao je Mulaosmanović.

On je istakao da Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija trebaju biti ponosnije, dičnije i govorljivije u odbrani svoje tradicije, koja je prije same Evrope bila evropska i koja je prije Evrope bila utemeljena na onome što danas označavamo evropskim vrijednostima.

Kroz navedene aktivnosti dvije sestrinske stranke učvrstile su svoju saradnju te unaprijedile odnose između dvije prijateljske države i naroda.

ZNAČAJAN DRUŠTVENI I POLITIČKI UTJECAJ BOŠNJAKA

Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji bili su 1994. godine prvi Bošnjaci na Balkanu koji su se tako izjasnili na jednom popisu stanovništva. To je bio preduslov za ulazak u preambulu Ustava te za ostvarivanja prava na medije, obrazovanje na bosanskom jeziku i drugih prava.

Bošnjačka zajednica u Sjevernoj Makedoniji iako ima udjel u ukupnom stanovništvu manji od jedna posto, ima vidljiv utjecaj u društvu te je “zadužila” Makedoniju kroz izuzetne uspjehe na različitim poljima.

Stranka demokratske akcije je od svog osnivanja 1990. godine bila stranka muslimanskog kulturnog kruga u cijeloj Jugoslaviji i okupljala je i predstavljala mnogo više stanovništva od samih Bošnjaka koji su 1993. godine vratili svoje historijsko ime.

Bošnjački sabor i njegove odluke imali su na Bošnjake u Makedoniji snažan utjecaj. Upravo je popis 1994. imao dalekosežne posljedice na bošnjačku zajednicu jer je došlo do podjele između onih koji su prihvatili historijsko ime Bošnjak i onih koji su htjeli zadržati veliko “M”. Taj proces označio je udaljavanje između Bošnjaka i Torbeša, što je iz današnje perspektive bio neminovan historijski tok jer će kroz aktuelne ustavne izmjene u preambulu Ustava Sjeverne Makedonije ući i Torbeši zajedno s Bugarima, Crnogorcima, Hrvatima, Jevrejima…

SDA MAKEDONIJE PODMLAĐENA IDE U NOVE IZAZOVE

Prošle godine SDA Makedonije dobila je novo rukovodstvo predvođeno Dželalom Hodžićem, uspješnim novinarom i NVO aktivistom koji je zamjenik direktora Agencije za ostvarivanje prava manje brojnih zajednica.

“Nacrtom Ohridskog mirovnog ugovora nije se predviđalo da Bošnjaci uđu u preambulu novog ustava. Jedina reakcija od Bošnjaka tada je bila novinska konferencija SDA na kojoj je upozoreno na nepravdu i taj pritisak urodio je plodom. Ulazak Bošnjaka u Ustav omogućio je ostvarivanje prava koja nam pripadaju, a to je formiranje redakcije na bosanskom jeziku na državnoj radio-televiziji, Dan Bošnjaka je nacionalni praznik naše zajednice, usvojena je Rezolucija o Srebrenici, uveden je bosanski jezik u obrazovanje... SDA je u proteklim godinama bila odličan most između Makedonije i Bosne i Hercegovine, što će se nastaviti i u budućnosti. Između dvije države nema otvorenih pitanja, saradnja je na visokom nivou i to je, između ostalog, rezultat koordiniranja između SDA Makedonije i SDA BiH”, izjavio je Hodžić za Stav.

Način na koji su se Bošnjaci integrirali u makedonsko društvo jeste put koji slijede pojedine manjinske zajednice posljednjih godina.

“Danas su Bošnjaci integrisana zajednica u makedonskom društvu i daju doprinos njenom razvoju u svim sferama društvenog života. Sve nabrojano radila je SDA, koja je možda ponekad činila neke greške, ali nije bilo promašaja u strateškim ciljevima Bošnjaka. Radeći na ostvarivanju strateških interesa naše zajednice, SDA je postala i ostala historijski najznačajnija, najbrojnija i najuspješnija bošnjačka stranka u Sjevernoj Makedoniji”, ističe Hodžić.

On je podsjetio da ideja SDA baštini i antifašizam i antikomunizam i da se SDA Makedonije 31 godinu bori protiv svih oblika diskriminacije, za demokratiju, integraciju Makedonije u NATO i EU.

“Mnogo ljudi je dalo doprinos kroz proteklu 31 godinu i mnogo je ljudi prošlo kroz stranku. Međutim, dva imena se posebno ističu. To je Avdija Pepić, doskorašnji predsjednik i rahmetli Šefko Drnda, koji je bio stub ove stranke. Na mlađima je da nastave njihov rad. Podržat ćemo demokratske procese u Makedoniji, članstvo u EU i pružit ćemo podršku ostalim zajednicama da uđu u Ustav, jer mi najbolje znamo šta to znači za jedan narod”, zaključuje Hodžić.

Avdija Pepić bio je višegodišnji predsjednik SDA Makedonije i zastupnik u Sobranju. On je jedan od zaslužnijih osoba za usvajanje Rezolucije o osudi Genocida u Srebrenici u februaru 2010. godine. Smatra da Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji imaju izuzetno pozitivan imidž i zbog lika i djela Alije Izetbegovića.

“Mnogi Albanci i pripadnici drugih naroda bili su i ostali naša podrška jer su čitali i shvatili univerzalne stavove rahmetli Alije Izetbegovića. Njegova borba protiv režima privlačila je, a i danas privlači, sve istinske antikomuniste i borce za ljudska prva. Upravo je zato SDA u makedonskom društvu uvijek okupljala ljude iz različitih naroda i vjera, povezivala one koji rade za općedruštveno dobro i širila pozitivnu energiju”, kaže Pepić za Stav.

SDA Makedonije imala je i historijsku ulogu u održavanju veza između Bosne i Hercegovine i Sandžaka s Turskim tokom ratnih devedesetih. Senad Daca, član glavnog odbora SDA Makedonije i uspješni poduzetnik, bio je svjedok i učesnik mnogih dešavanja koja imaju i historijski značaj.

“Moje mišljenje, kada su u pitanju Bošnjaci u cjelini i SDA Makedonije, jeste da se mi prvo moramo pouzdati u vlastite snage i kapacitete i odrediti svoj put, smjer djelovanja i rada. Nakon toga lakše je uspostavljati partnerstva, svladavati prepreke i boriti se za prava naše zajednice”, kaže Daca.

SDA Makedonije aktivno se priprema za parlamentarne izbore 2024. godine. Na osnovu uspješnog rada Dželala Hodžića u Agenciji za ostvarivanje prava manje brojnih zajednica, ova stranka ima potencijal da okupi političke predstavnike drugih naroda koji imaju proevropske stavove, kao i one Makedonce i Albance nezadovoljne ponuđenim programima drugih stranaka, i formira novi politički blok, koji bi mogao biti zamajac na evropskom putu Sjeverne Makedonije.