Vragolovi su selo koje je od Rogatice udaljeno oko 6 km zračne linije na zapadnu stranu. Pod imenom Vragolovi selo je popisivano u osmanskim defterima iz 1485., krajem 15. vijeka, 1516. i 1540. godine. Godine 1604. u Vragolovima je popisano 14 muslimana s baštinama.
Godine 1879. u Vragolovima je popisano 156 muhamedanaca i 20 grko-istočnjaka; godine 1885. – 178 muhamedanaca i 25 istočno-pravoslavnih; godine 1910. u seoskoj općini Vragolovo – 242 muhamedanca i 46 srpsko-pravoslavnih. Godine 1991. u Vragolovima je popisan 161 Musliman i 18 Srba.
U selu se nalaze tri nekropole stećaka: 1) Na lokalitetu Han-Lješčice nekropola sa 80 stećaka (40 ploča i 40 sanduka), nepoznate orijentacije. Nemaju ukrasa. 2) Na lokalitetu Radovan-han nalazi se skupina od 3 stećka (2 sanduka i 1 sljemenjak). Nemaju ukrasa. Orijentacija spomenika nije poznata. 3) Na lokalitetu Drijenjak, oko jedan kilometar zapadno od seoskih kuća, nalazi se nekropola sa 169 stećaka (150 sanduka i 19 sljemenjaka), raspoređena u 5 skupina.
Ukrašena su 3 sanduka. Njihovi reljefni motivi su štit sa mačem i luk sa strijelom. Orijentacija spomenika nije poznata. Medu stećcima ove nekropole nalazi se i dvostruki sanduk i jedna rimska spolija sa predstavom tužnog Atisa.
Odmah do stećaka su stari muslimanski nišani na kojima su isklesane životinjske figure i motivi polumjeseca, rozete, luka i buzdovana. Na jednom nešto odvojenom ovećem nišanu u obliku kvadera, sa relativno velikim turbanom i mudževezom, nalazi se plastična figura konja.
Na susjednoj vertikalnoj strani ovoga nišana nalazi se predstava buzdovana.
Stare muslimanske nišane iz Vragolova, u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine, Nada Miletić ignorira.
(Ibrahim Pašić, Od stećka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo, 2017)
