Vanjska politika Ruske Federacije prema evropskim zemljama u posljednjih nekoliko mjeseci može se ocijeniti kao izrazito agresivna, a ovoj tezi svakako ide u prilog rusko djelovanje koje se, u najmanju ruku, smatra nedobronamjernim. Posebno je to bilo očito proteklih sedmicama kada su ruski diplomatski potezi naišli na negodovanje zemalja istočne Evrope, ali i njihovih saveznika na zapadnoj strani ovog kontinenta. Rusko nagomilavanje vojnih snaga u blizini granice sa susjednom Ukrajinom, pod izgovorom redovne vojne vježbe, zabrinulo je u prvom redu Ukrajinu, ali i njene saveznike Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku. Ruske provokacije u blizini granice s Ukrajinom osudile su i Sjedinjene Američke Države, kao jedan od glavnih kritičara ruske vanjske politike.

VIŠEGRADSKA GRUPA STALA UZ ČEŠKU

Rusija je tokom aprila u velikoj mjeri pogoršala odnose i s Republikom Češkom, koja rusku stranu optužuje za sabotažu u češkom skladištu naoružanja iz 2014. godine, u kojoj je stradalo nekoliko osoba. Češka je zbog sumnje u umiješanost Rusije u pomenuti manevar protjerala ruske diplomate, a na prijedlog Češke to su uradile još neke evropske zemlje. U znak solidarnosti s Češkom, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunija i Slovačka također su protjerale ruske diplomatske predstavnike, iskazavši otvorenu podršku Češkoj, ali i jasno distanciranje od ruskih aspiracija.

Da je situacija u odnosima s Rusijom izuzetno ozbiljna posljednjih dana, svjedoči i sastanak predstavnika “Višegradske grupe” održan 26. aprila, a na kojem je glavna tema bio ruski odnos prema Češkoj. Zvanični stav pomenute grupe, koju čine Češka, Mađarska, Slovačka i Poljska, jeste da su Rusi svojim djelovanjem učinili “žalostan čin agresije”.

Ovakvo stajalište posebno je potencirao predsjednik Vlade Poljske Mateusz Morawiecki. Članice ove grupe podržale su Češku u diplomatskom ratu s Rusijom. Ipak, potrebno je navesti da, u odnosu na ostale članice “Višegradske grupe”, mađarski diplomatski predstavnici nisu bili previše osuđujući nastrojeni prema Rusiji, što je glavna posljedica dobrih odnosa koje mađarski premijer Viktor Orban kontinuirano ima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Petar Szijjator, mađarski ministar vanjskih poslova, tokom sastanka je umjerenim tonom naglasio da se u ovoj situaciji Mađarska solidariše s Češkom. Uporedimo li izjavu premijera Poljske Morawieckog, u kojoj ruske aktivnosti naziva činom agresije, može se utvrditi da su Mađari, za razliku od ostalih članova Višegradske grupe, izuzetno oprezni prema zauzimanju odlučnijeg stava prema Rusiji. S druge strane, Rusija odlučno opovrgava sve optužbe koje su započele izjavom češkog premijera Andreja Babiša ranije, sredinom aprila. Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova tražila je objašnjenje za ovakvo ponašanje Češke i njenih saveznika, uz poseban odnos prema Bugarskoj, koju uključuje u ovu aferu: “Ove informacije bacaju sumnju na češku dobronamjernu realizaciju obaveza iz Konvencije o zabrani protupješadijskih mina.

Slično pitanje se odnosi i na Bugarsku, čiji je državljanin, sudeći po pisanju New York Timesa, vlasnik oružja koje se nalazilo u skladištu, kao i prema Ukrajini kao potencijalnom primaocu navedenih sredstava. Očekujemo od Češke, Bugarske i Ukrajine potrebna objašnjenja u vezi s izvještajima da su se u skladištu u selu Vrbětice čuvale protupješadijske mine protivno Konvenciji o njihovoj zabrani”, izjavila je Zaharova.

OPASNI ISTUPI AMBASADORA KALABUHOVA

Agresivna diplomatija Rusije, osim u njenom bližem i daljem susjedstvu, sve je više prisutna i u Bosni i Hercegovini. Ambasador Ruske Federacije u našoj zemlji Igor Kalabuhov još je ranije u svojim javnim nastupima izlazio s diskutabilnim tvrdnjama u kontekstu unutarnjih odnosa u Bosni i Hercegovini, ali i općenito geopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine. Ipak, novi istup Ambasade Ruske Federacije iz Sarajeva znatno je opasniji, te se kao takav može povezati s ruskim agresivnim pristupom prema navedenim evropskim zemljama.

Na svojoj zvaničnoj Facebook stranici Ambasada Ruske Federacije 26. aprila 2021. godine objavila je kontroverzno saopćenje, a povodom nacrta izjave Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini (PIC) od 26. aprila 2021. godine, koju je predložio Ured visokog predstavnika u BiH (OHR). Između ostalog, u saopćenju Ruske ambasade navodi se: “Reklo bi se da upravo UO PIC-a mora strogo poštovati slovo Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.


Rusko diplomatsko predstavništvo u Sarajevu

No, već po ko zna koji put primjećujemo pokušaje da se svjesno izvrne njegov tekst. Izrazit primjer je promocija teze o tome što 'Bosna i Hercegovina uključuje (comprises) dva entiteta', iako tačka 3. člana 1. Ustava jasno piše da se 'Bosna i Hercegovina sastoji (consists of) od dva entiteta'. Ovo nije samo semantička razlika. U aneksu 4. riječ 'state' u odnosu na Bosnu i Hercegovinu je pomenuta samo tri puta. I ne postoji nijednog spominjanja 'single state'”. Iz ovakve reakcije nije teško zaključiti da ruska politika prema Bosni i Hercegovini nastavlja biti jednostrana, uz jasno odbijanje prihvatanja činjenica o državnosti, nezavisnosti i suverenosti države Bosne i Hercegovine. Prijeteći ton u kojem se dovodi u pitanje državnost Bosne i Hercegovine ne čuje se prvi put iz ruskog diplomatskog predstavništva u Sarajevu, ali ovaj put treba na njega gledati ozbiljnije, posebno uzmemo li u obzir sporne ruske aktivnosti prema evropskim državama.

Jasno je da ovakvim artikuliranim stavom Rusija dokazuje svoj arogantan odnos prema još jednoj nezavisnoj i suverenoj demokratskoj državi koja teži  članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. U narednom periodu bit će zanimljivo pratiti da li će i u kojoj mjeri reagirati ostala diplomatska predstavništva smještena u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, posebno jer saopćenje Ambasade Ruske Federacije dolazi u trenutku kada lider SNSD-a Milorad Dodik vodi aktivnu visokobudžetnu secesionističku kampanju koja zagovara “mirni razlaz” u Bosni i Hercegovini. Uzimajući u obzir da se iz sedmice u sedmicu širi spisak država koje imaju pogoršan odnos s Rusijom, Bosna i Hercegovina treba ozbiljno shvatiti cjelokupnu situaciju.