Izbori za Evropski parlament održani između 6. i 9. juna 2024. godine iznova su pokazali da se Stari kontinent sve više kreće udesno. U tom kontekstu pitanja ljudskih prava, manjina, migracija, islamofobije postaju sve složenija.

Na ovogodišnjim izborima pravo glasa imalo je 360 miliona glasača u 27 država. U novi saziv parlamenta ušlo je 720 zastupnika, 15 više nego u dosadašnjem.

Na ovim izborima bošnjačka odnosno bosanskohercegovačka dijaspora imala je mogućnost podržati četiri “svoja” kandidata iz Slovenije (Fahir Gutić), Luksemburga (Amela Skenderović) i Švedske (Umihana Rašović i Tajma Šišić).

SLOVENIJA NA UDARU DESNICE

Fahir Gutić rodio se u Banovićima. Školovao se u Sarajevu. Iako je krenuo daleko na Zapad, sudbina ga je nakon Rijeke odvela u Sloveniju, gdje živi već 42 godine. S raspadom Jugoslavije i napadom na Sloveniju postaje dobrovoljac Teritorijalne odbrane Slovenije, a danas u toj zemlji ima priznat status vojnog veterana, na šta je posebno ponosan.

Glasači u Sloveniji birali su devet europarlamentaraca. Na izborima je sudjelovalo jedanaest stranaka s po devet kandidata.

“Kampanja za evropski parlament trajala je mjesec i bila je zanimljiva u svakom pogledu. Na jednoj strani našle su se tri stranke koje zagovaraju politiku desnih opcija a na drugoj liberalnije stranke lijevog spektra koje su se usmjerile na pitanja sigurnosti, ljudskih prava, protiv ratova koji se vode itd. Teme desnih stranaka bile su izričito usmjerene protiv migranata i migrantske politike, općenito protiv došljaka, protiv svih koji dolaze s drugom i drugačijom kulturom”, kaže Fahir Gutić za Stav.

Na listi stranke Levica pod rednim brojem četiri bio je Fahir Gutić, Bošnjak, Bosanac, musliman, kako se on u svojoj kampanji i predstavljao.

Gutić važi za dobrog poznavaoca slovenskog državnog sistema, kao neko ko dobro zna karakter Slovenaca i ima dobre odnose kako s bivšim tako i s trenutnim političarima na vlasti.

“Iako sam imao dobru priliku da uđem u parlament, to se nije desilo. Nije ušla ni moja stranka, koja je dio vladajuće koalicije u Sloveniji. Više je razloga zašto je to tako. Ja sam igrao na kartu da prvo Bosanci i Hercegovci, odnosno Bošnjaci, izađu masovno na izbore i da mi daju svoj preferencijalni glas. Međutim, analize pokazuju da veliki broj glasača s pravom glasa nije glasao. Također, ostaje nejasno kako je moguć toliki broj nevažećih listića, njih više od 30.000. Neki analitičari smatraju da se u tom broju našla i velika većina Bošnjaka, možda i do 10.000”, pojašnjava Gutić.

Gutićevom kandidaturom Bošnjaci i njihova udruženja postali su prepoznatljiviji i vidljiviji u političkom i javnom medijskom prostoru, što je naročito važno pred parlamentarne i lokalne izbore koji će se u Sloveniji održati 2026. godine.

“Bošnjaci kao glasačko tijelo imaju veliki potencijal. U toku svoje kampanje isticao sam da će jedan od fokusa moga rada biti interesi moje matične države. To što naša dijaspora nije dovoljno prepoznala moju kandidaturu kao veliki potencijal za zaštitu nacionalnih interesa možda je onaj moment koji kasnije može doći na naplatu”, smatra Gutić.

Iako je na vlasti u Slovenija ljevica, koja je priznala nezavisnost Palestine, na EU izborima pobijedila je desnica.

“Svjedoci smo da je u EU parlament iz Slovenije ušlo pet desničara. To pokazuje kako se desnica polagano učvršćuje, preuzima vlast i širi djelovanje u većini evropskih država. Potvrđuje to i prvi krug izbora u Francuskoj. Ako i u drugom krugu desnica pobijedi, te ako pobijedi Trump, Evropa će zasigurno drukčije izgledati. A onda će nam biti kasno govoriti i pametovati zašto je to tako. Bit će to i veliki problem za Bošnjake i za Bosnu i Hercegovinu”, poručuje Gutić.

Borba nije izgubljena, ali nužno je mnogo više raditi na terenu.

“Ipak se treba nadati da će se dijaspora probuditi za naredne državne i lokalne izbore. A s izborom Bošnjaka u državni parlament i lokalne parlamente dobivamo i mogućnost da sami krojimo i odlučujemo o svom postojanju, identitetu i kulturi”, zaključuje Gutić.

 ZAVIDAN USPJEH AMELE SKENDEROVIĆ

Luksemburg unatoč svom ekonomskom blagostanju i multinacionalnom društvu nije imun na jačanje desničara.

Amela Skenderović, čiji su roditelji iz Crne Gore, mlada je političarka rođena 1995. godine u Luksemburgu. Dobro je pozicionirana u vladajućoj Demokratskoj partiji (DP), članica je Izvršnog odbora ove stranke i predsjednica Mladih demokrata za grad Esch-sur-Alzette. Poslije dobrih rezultata koje je ostvarila na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Luksemburgu kandidirala se za Evropski parlament.

“Kao u mnogim zemljama širom Evrope desničarska stranka, u našem slučaju ADR, stekla je popularnost. Ipak, za razliku od drugih evropskih zemalja, trend nije tako izražen, jer je ADR dobio samo jedan posto više glasova. Moja stranka postigla je impresivan rezultat 2019. godine, što je bilo teško ponoviti, jer sam mnogo manje poznata od prethodne glavne kandidatkinje. Ipak, nadmašila sam vlastita očekivanja, kao i očekivanja mnogih ljudi u Luksemburgu, osvojivši približno 45.000 glasova, od kojih je skoro 22.000 bilo ličnih. To je ogroman uspjeh za mene i pomaže mi da učvrstim svoju poziciju na ovdašnjoj političkoj sceni”, kaže za Stav Amela Skenderović.

Svaki izbori su prilika za stjecanje iskustava i vještina, posebno za mlade političare.

“Kampanja na ovim izborima, zajedno s našim dugogodišnjim i najbolje ocijenjenim političarem Charlesom Goerensom, pomogla mi je da se razvijam kao mlada političarka. Nikada nisam očekivala da ću osvojiti drugo mjesto s gotovo 45.000 glasova! Nadam se da ću služiti kao uzor drugim mladim ženama koje žele krčiti svoj put u muškoj domeni”, ističe Skenderović.

Naši političari u dijaspori predstavljaju ogroman potencijal za afirmaciju euroatlantskih integracija.

“Rat u Ukrajini dao je novi podsticaj za proširenje EU, posebno stavljajući u fokus istočnoevropske zemlje ugrožene ruskim imperijalizmom a koje ne želimo izgubiti kao važne geostrateške saveznike. Dok se fokus pomjera na Ukrajinu i Moldaviju, skloni smo zaboraviti Zapadni Balkan. Imati predstavnika u Evropskom parlamentu znači otvaranje ogromnih mogućnosti za doprinos naporima euroatlantskih integracija Zapadnog Balkana, koji bi trebao postati važan geostrateški partner. Ako ih ne integriramo, riskiramo da ih izgubimo u korist drugih sila koje se ne slažu s našim vrijednostima, poput Kine ili Rusije”, smatra Skenderović.

 ŠVEDSKA SE ODUPRLA DESNICI

EU izbori u Švedskoj, za razliku od većine država Unije, pokazali su stabilnu podršku ljevici iako u posljednje vrijeme raste islamofobija. Na ovim izborima Bošnjaci su imali dvije kandidatkinje koje kotiraju visoko u svojim strankama i koje su ostvarile odlične rezultate.

Umihana Rašović, rođena u Sjenici, istaknuta je članica Vänsterpartiet (Partija ljevičara).

“Zadovoljna sam rezultatom. Ljevica i zeleni imali su mnogo bolji rezultat nego na prošlim izborima. Ultradesničari u Švedskoj nisu uspjeli kao u ostatku EU. To me izuzetno raduje. U mom gradu Eslövu ljevica je udvostručila rezultat. Ja sam u svojoj partiji na trećem mjestu po broju glasova, a osvojili smo dva mjesta, tako da sam zamjena u slučaju da neko od naša dva delegata bude pravio pauzu u mandatu”, kaže za Stav Rašović.

Ona se, osim zalaganja za pitanja Bošnjaka i interese Bosne i Hercegovine, od 7. oktobra aktivno uključila i u afirmaciju palestinskog pitanja.

“U EU nažalost jačaju islamofobija i ultradesničari. Mislim da smo ovdje uspjeli mobilizirati radničku klasu i propalestince kako bismo promijenili rezultat od parlamentarnih izbora. Nažalost, na EU izborima izlaznost je samo 50-55 posto dok je kod useljenika izlaznost još niža i iznosi 37 posto. Fokus naše borbe iz izbora u izbore jeste da promijenimo ovaj odnos”, zaključuje Rašović.

Tajma Šišić je istaknuta mlada političarka švedskih Socijalista.

“Moja stranka, Socijaldemokratska partija, uvećala je podršku birača na ovim izborima. To je dokaz da švedski narod želi našu politiku. Također sam sama postigla dobre rezultate, više od 8.000 birača označilo je moje ima na listićima”, kaže Šišić za Stav i ističe da je izabrana za zamjenskog kandidata za EU parlament.

Švedska godinama daje podršku Bosni i Hercegovini, a sad će, kroz djelovanje naših političarki, ta podrška biti dodatno izražena.

“Moje političko opredjeljenje za integraciju Bosne i Hercegovine u EU je veliko. Mislim da to daje mnoge prednosti. Od turizma, unapređenja zakonodavstva, ekonomije do niza geopolitičkih pogodnosti. Za mene je važno raditi što je više moguće na jačanju bosanskohercegovačke ekonomije. Želim biti uključena i doprinijeti da mladi ljudi imaju bolji život u Bosni i Hercegovini”, poručuje Šišić.

Kada je riječ o lokalnim, nacionalnim ili EU izborima, naša dijaspora ogroman je potencijal koji će sve više rasti.

“Nažalost, ne mislim da postoji dovoljna saradnja između Bosne i Hercegovine i njene dijaspore. Smatram da se ona mora ojačati. Veliki su dobici zajedničkog djelovanja na različitim nivoima u cilju povećanja znanja i razmjene iskustava, prije svega zato što bi se Bosna i Hercegovina stavila na vidljivije mjesto u Evropi. Vjerujem da postoji veliki potencijal u međusobnoj saradnji i znam da postoje ogromna posvećenost i razumijevanje za interese Bosne i Hercegovine u Švedskoj. Tu priliku moramo više koristiti”, zaključuje Šišić.