U Srebrenici je 18. maja 2023. godine održana XI redovna sjednica Skupštine opštine Srebrenica. Ni po čemu interesantna sjednica pretvorila se u događaj o kojem će se tek u narednom periodu pričati, a Srebrenicu staviti u fokus javnosti u negativnom kontekstu. Naime, na pomenutoj sjednici usvojena je odluka, s 14 glasova ZA, o imenovanju Komisije za utvrđivanje naziva ulica, trgova, parkova i dijelova naseljenih mjesta na području općine Srebrenica.
Ključnu ulogu u donošenju odluke o formiranju navedene komisije imao je Salko Tursunović, koji obnaša dužnost predsjednika Skupštine opštine Srebrenica.
Naime, za odluku je glasalo 13 prisutnih srpskih odbornika i Salko Tursunović, dok su ostali bošnjački odbornici u Skupštini bili protiv. Komisija broji sedam članova, u sastavu četiri srpska i tri bošnjačka člana.
U sastav Komisije ušla su sljedeća lica: Momčilo Cvjetinović (predsjednik lokalnog SDS-a), Sanja Močević (SNSD), Dragi Jovanović (DNS), Darko Grujičić (Ujedinjena Srpska), Sejdalija Suljić (predsjednik lokalnog NiP-a), Admir Hasanović (predsjednik Regionalne skupštine NiP-a) i Salko Nukić. Sejdalija Suljić, Admir Hasanović i Salko Nukić su u Komisiju ušli na osnovu prijedloga Salke Tursunovića, dok probosanska koalicija „Moja adresa: Srebrenica“ nije dala prijedloge za Komisiju.
Komisija će odluke donositi na osnovu proste većine, to jest četiri srpska člana Komisije mogu bez problema donositi odluke koje će biti proslijeđene Skupštini na potvrđivanje. S obzirom na to da je trenutno u Skupštini, koja broji 21 odbornika, 15 srpskih, sasvim je jasno u kom pravcu će ići usvajanje odluka.
Postavlja se pitanje zbog čega su Suljić, Hasanović i Nukić ušli u Komisiju u kojoj će biti samo ukras provođenju srpske politike u Srebrenici. Svojim ulaskom u Komisiju pomenuti trojac je samo dao legitimitet komisiji koja, vrlo izvjesno, ne bi ni bila formirana da se nisu našli Bošnjaci koji će ući u istu. Suljić, Hasanović i Nukić su prije početka zvani od odbornika koalicije „Moja adresa: Srebrenica“ da se povuku i odustanu od prijedloga za članove Komisije. Međutim, svi pozivi i apeli nisu urodili plodom.
Činjenica je da su srpski odbornici u Skupštini mogli imenovati četiri člana Komisije bez Bošnjaka, pa na kraju i bez podrške Salke Tursunovića, ali takva Komisija ne bi bila funkcionalna u startu s obzirom na to da bi bila formirana jednonacionalno. Srpska politika se ne bi upuštala u donošenje odluke da nisu našli među Bošnjacima one koji će podržati formiranje Komisije. Na kraju, isti ti Bošnjaci koji su ušli u Komisiju neće moći utjecati na odluke Komisije jer će njihovo prisustvo i glasanje biti čista formalnost.
Sve u svemu, jedna katastrofalna odluka lokalnog NiP-a, koji nema svoje odbornike u Skupštini jer nije ni učestvovao na izborima 2020. godine, a ima velike ambicije na izborima naredne godine. U političkom smislu, sasvim je nebitno šta će i koliko će NiP dobiti ili izgubiti s ovakvim lošim odlukama, ali je itekako bitno da će biti glavni krivci, zajedno sa Salkom Tursunovićem, što će grad u kojem je počinjen Genocid imati ulicu koja će nositi ime po Goranu Zekiću, 9. januaru, ili po nekom presuđenom ratnom zločincu.
U Srebrenici je javna tajna da Salko Tursunović pokušava svim silama da uđe u NiP kako bi na taj način imao stranku koja će ga staviti na listu za izbore naredne godine. Očigledno je da su mu vrata NiP-a širom otvorena. Ono što iznenađuje jeste izostanak bilo kakve reakcije centrale NiP-a u Sarajevu. Od iznenađenja je apsurdnije da čak ni Salko Tursunović nije htio da uđe u Komisiju, iako je kao odbornik u Skupštini mogao, jer odluka predviđa da članovi mogu biti iz reda odbornika.
Na početku sjednice Skupštine opštine Srebrenica prilikom rasprave o dnevnom redu bošnjački odbornici iz koalicije „Moja adresa: Srebrenica“ su predlagali da se pomenuta tačka koja se odnosi na promjenu naziva ulica skine s dnevnog reda. Prilikom glasanja prijedlog da se skine s dnevnog reda podržao je čak i Salko Tursunović, da bi nakon toga tokom sjednice glasao za usvajanje odluke s njegovim prijedlozima za članove Komisije.
Većina Bošnjaka u Srebrenici je protiv formiranja Komisije i ovakvog načina mijenjanja naziva ulica i naseljenih mjesta jer su svjesni činjenice da srpska politika u ovu priču ulazi s lošim namjerama i da se radi o političkom pitanju.
Pored moguće promjene naziva ulica koji ne bi bili prihvatljivi Bošnjacima, srpska politika će na ovom pitanju graditi predizbornu kampanju za izbore naredne godine. U Srebrenici je lokalni SNSD podijeljen na dvije struje koje se međusobno bore za prevlast. Sve to pomno prati SDS, koji dolijeva ulje na vatru i potpiruje sukob u SNSD-u. Međutim, srpske stranke i sva srpska politika u Srebrenici, uprkos svojim borbama, ipak najviše voli da vodi svoje bitke preko leđa Bošnjaka. Pitanje naziva ulica jeste osjetljivo pa je kao takvo idealno da se zaoštre ionako nestabilne političke prilike u ovom gradu.
Skupštinska Odluka o formiranju Komisije koncipirana je tako da svi (odbornici, građani, udruženja, organizacije itd.) mogu uputiti razne prijedloge Komisiji da se promijeni neki naziv ulice, a na kraju će Skupština donositi odluke na osnovu prijedloga Komisije.
Sama procedura promjene naziva ulica i naseljenih mjesta treba da postoji, ali u Srebrenici je to pitanje osjetljivo, i vrlo je izvjesno da ćemo u Srebrenici imati prijedloge da se daju nazivi ulicama po Peteru Handkeu, Vitaliju Čurkinu, 9. januaru, presuđenim ratnim zločincima i tako dalje.
Cilj srpske politike u Srebrenici, pored predizborne kampanje, i jeste da jedna ulica u Srebrenici nosi naziv „9. januar“ jer je to direktiva iz vrha SNSD-a. Ukoliko i dođe do toga, Bošnjaci u Srebrenici se mogu zahvaliti Salki Tursunoviću i NiP-u. U samoj Odluci član 3. predviđa da se „naselju, ulici, trgu ili parku može dati ime koje ima geografska. etnografska, numerička i druga prikladna obilježja, kao i ime umrle zaslužne ličnosti“.
Nakon sjednice Skupštine opštine Srebrenica, zajednički su reagovali općinski odbori SDA i SBiH koji su „osudili postupak odbornika Salke Tursunovića“.
„Općinski savjet Stranka za BiH Srebrenica i Općinski odbor SDA Srebrenica najoštrije osuđuju postupak odbornika Salke Tursunovića, koga su Srbi izabrali za predsjednika Skupštine opštine Srebrenica da u saradnji sa srpskim političkim partijama i rukovodstvom lokalnog NiP-a formira Komisiju za izmjenu naziva ulica u Srebrenici, čime Srebrenica uskoro dobija trg 9. januar i ulicu Gorana Zekića. Nije ovo prva izdaja Salke Tursunovića, ali nas iznenađuje pristanak rukovodstva NiP-a da bude dio izdajničke ekipe koja će sprovoditi velikosrpske političke projekte.“
Nakon što je počinjen Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine i svi nazivi ulica su promijenjeni tako da su nekoliko godina ulice u Srebrenici nosile imena po pravoslavnim svecima, srpskoj vojsci, vladarima itd. Godine 2001. političkim dogovorom i kompromisom vraćeni su prijeratni nazivi ulica, pa tako u Srebrenici ima Ulica Maršala Tita, narodnog heroja Mihajla Bjelakovića, Reufa Selmanagića Crnog itd.
Formiranjem Komisije koja će se baviti promjenom naziva ulica u Srebrenici jednostavno je pokrenut postupak koji otvara vrata i za dobre prijedloge, ali će sigurno biti više onih loših jer se nakon donošenja odluke dala mogućnost na primjer i Vojinu Pavloviću da uputi prijedlog prema Komisiji, tj. prema Skupštini.
Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja „Istočna alternativa“, od ranije je poznat javnosti po lijepljenju plakata i inicijativi postavljanja spomenika u Srebrenici ruskom ambasadoru Vitaliju Čurkinu. Spomenik u Srebrenici nije postavljen, ali je zato osvanuo u Istočnom Sarajevu. Čurkin je u Bosni i Hercegovini poznat kao čovjek koji je digao ruku i uložio veto u ime Ruske Federacije kada je 2015. godine u Vijeću sigurnosti UN-a predložena Rezolucija o Srebrenici.
Nakon dodjele Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu, Pavlović je uputio inicijativu 2021. godine prema Skupštini opštine Srebrenica da se jedna ulica u Srebrenici nazove po ovom prijatelju ratnih zločinaca i negatoru Genocida. Pored toga, Pavlović je tad tražio da se naziv ulice Reufa Selmanagića Crnog promijeni i nazove po presuđenom ratnom zločincu Radoslavu Krstiću, Trg bratstva i jedinstva da nosi naziv po Goranu Zekiću, a ulica Srebreničkog odreda da se preimenuje u ulicu Srpskih oslobodilaca.
Pavlović je potrefio tajming oko donošenja odluke u Skupštini, pa je nekoliko dana ranije u Srebrenici otvorio kancelariju Udruženja „Istočna alternativa“ i na prozor kancelarije zalijepio sliku Vladimira Putina.
U srebreničkoj javnosti bilo je i korektnih inicijativa i prijedloga, kao što je prijedlog da se jedan dio ulice Reufa Selmanagića Crnog preimenuje u ulicu „Bosne srebrene“ ili u „Franjevačku ulicu“ s obzirom na to da je tu smještana kapela Sv. Marije i mjesto gdje su boravili franjevci koji su u Srebrenicu došli 1290. godine.
Bošnjacima u Srebrenici, u suštini, i nisu sporne procedure i eventualne promjene naziva ulica jer se to dešava u svim gradovima i općinama, ali to mora biti rezultat dogovora i uvažavanja osjećaja svih građana. U suprotnom, vrlo je izvjesno da će potomci ubijenih žrtava Genocida hodati u Srebrenici ulicama koje nose nazive po presuđenim ratnim zločincima.
