Rakete koje je Hezbolah ispalio na sjever Izraela prošle sedmice izazvale su nekoliko dana šumskih požara koji su izgorjeli preko 2.500 hektara zemlje, što je izazvalo strah od sveopšteg rata usred novih poziva na vojnu eskalaciju izraelskih zvaničnika.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da je spreman poduzeti "veoma snažnu akciju" kako bi obnovio sigurnost duž granice, dok je komandant sjeverne izraelske vojske rekao da je vojska spremna za rat.

Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir su u međuvremenu dodatno pojačali retoriku, pozivajući Izrael da izvrši invaziju i ponovno okupira Liban.

Takve izjave, zajedno s nedavnim vježbama izraelske vojske u sjevernom Izraelu, povećavaju izglede za intenzivniji sukob s Hezbolahom nakon prekograničnih razmjena od oktobra.

Za to vrijeme u izraelskim napadima ubijeno je oko 300 pripadnika Hezbolaha i 80 civila, dok je u napadima iz Libana ubijeno 18 izraelskih vojnika i 10 civila.

Hezbolah je rekao da su njegove vojne operacije u Izraelu odgovor na izraelski rat u Gazi i da grupa ne traži sveopšti sukob s Izraelom. Ali obje strane su pojačale napade posljednjih sedmica usred tekućih pregovora o prekidu vatre u Gazi, a Hezbollah je u prošlosti govorio da će zaustaviti napade ako se dogovori primirje i rat u Gazi se završi.

Izrael se, u međuvremenu, suočava sa ogromnim unutrašnjim pritiskom da osigura oslobađanje talaca u Gazi i vrati 80.000 stanovnika raseljenih sa sjevera u svoje domove usred sukoba s Hezbolahom. Ova hitnost da se vrate raseljeni stanovnici podstiču pozive Izraelu da udari u uporišta Hezbolaha kako bi zaustavio napade grupe, ali ta strategija sama po sebi rizikuje da proširi sukob i spriječi njihov povratak.

U tom kontekstu, šumski požari u sjevernom Izraelu nisu okidač koji bi automatski pokrenuo rat punog razmjera između Izraela i Hezbolaha. Oni, međutim, ubrzavaju vjerovatnoću šire eskalacije u svakom trenutku.

"Obe strane su i dalje suzdržane uprkos pojačanoj agresiji od 7. oktobra. Ovo je sukob ispod praga, sa značajnom štetom na obje strane, posebno u sjevernom Izraelu, gdje 80.000 Izraelaca ne može da se vrati kući", kaže Andreas Krieg, viši predavač na Školi za Sigurnosne studije na King's College London i izvršni direktor konsultantske firme MENA Analytica.

“Dok Izrael oklijeva da otvori drugi front u Libanu zbog svojih obaveza u Gazi, situacija postaje nepodnošljiva, posebno s novom sposobnošću Hezbolaha da zaobiđe sistem Gvozdene kupole, što ukazuje na to da bi Izrael možda uskoro trebao poduzeti odlučniju akciju”, dodao je.

Hezbolah je koristio novo oružje i taktike u svom sukobu s Izraelom, koristeći napredno oružje i gađajući dublje unutar zemlje. To uključuje bespilotne letjelice napunjene eksplozivom, ispaljivanje vođene rakete na izraelski sistem protuzračne odbrane Iron Dome u Ramot Naftaliju i korištenje eskadrila dronova za gađanje izraelskih jedinica u Galileji.

Hanin Ghaddar, Friedmannov saradnik na Washington Institutu za bliskoistočnu politiku, rekao je za TNA da, iako Izrael želi eliminirati Hezbolah, priznaje da bi to dovelo do destruktivnog rata i oštrog odgovora libanonske grupe, posebno tokom rata u Gazi.

Analitičar je istakao da se Izrael ne može upustiti u rat punog razmjera s Hezbolahom bez američke vojne podrške, što je malo vjerovatno prije američkih izbora u novembru. Stoga je cilj uspostaviti odvraćanje i smanjiti napade Hezbolaha.

"Mislim da ono što možemo očekivati ​​je vjerovatno još eskalacija, ali će to ipak biti neka vrsta proračunate eskalacije", rekla je ona.

Michael Young, politički analitičar i viši urednik Centra za Bliski istok Carnegie, rekao je za TNA da usred pregovora o prekidu vatre u Gazi i Izrael i Hezbolah pokušavaju nametnuti rješenje na granici u svoju korist, intenzivirajući nivo borbe kako bi pokazali da imaju sposobnost odvraćanja.

Izrael i Hezbolah znaju da bi se mogli održati pregovori o granici uz posredovanje Amerike i pripremaju se za takve razgovore, sugerirao je. "I Izraelu i Hezbolahu je potrebno rješenje, barem mjera za očuvanje obraza, kako bi uvjerili svoje stanovništvo da je granica sigurna," rekao je on.

Dok bi sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa mogao navesti Hezbolah da zaustavi vojne operacije protiv Izraela, Krieg tvrdi da je neizvjesno da li će Izrael slijediti taj primjer. Ako Izrael uđe u drugu fazu Bidenovog prijedloga, koja uključuje trajni prekid vatre, izraelska vojska bi se djelimično demobilisala i povukla iz Gaze. To bi omogućilo Izraelu da preusmjeri vojne resurse na sjever kako bi se suprotstavio Hezbolahu.

"Izrael nastoji ponovo uspostaviti eskalirajuću dominaciju, što može uključivati ​​značajnu vojnu akciju protiv Hezbolaha kako bi ih potisnuo sjeverno od rijeke Litani. Dok Hezbolah, koji nema političku namjeru za rat punog razmjera, nije vjerovatno da će eskalirati sukob, Netanyahu bi možda više volio sukob koji je u toku, bilo u Gazi ili na sjeveru, kako bi se izbjegla politička nestabilnost i potencijalni izbori", rekao je on za TNA.

Iz političke perspektive, Young je objasnio da i Izrael i Hezbolah moraju izbjeći da izgledaju slabi, što bi moglo eskalirati tenzije prije potencijalnih pregovora. Izrael ne može spriječiti prisustvo Hezbolaha na granici bez kontinuiranog rata, čime ometa povratak stanovnika sjevernog Izraela.

I Izrael i Hezbolah imaju interese u pronalaženju rješenja. Za Izrael, ovo je da bi se olakšao povratak njegovih stanovnika na sjeveru, a za Hezbollah, to je da spriječi neobuzdane izraelske napade.

Međutim, Ghaddar je objasnio da su, bez obzira na spremnost obje strane da pronađu rješenje na granici, djelovanje Hezbollaha povezano s ratom u Gazi. Iako bi prekid vatre zaustavio Hezbolahove vojne operacije, odluka da se Izrael uključi u sveobuhvatni rat povezana je sa podrškom SAD-a.

"Izrael ne može krenuti u rat u Libanu bez američke vojne i političke podrške. SAD imaju značajnu polugu nad ovom odlukom, jer je Izraelu potrebna podrška SAD-a da obnovi zalihe oružja i održi produženi sukob. Rat bi se potencijalno mogao produžiti i nakon 34 dana iz 2006. koja uključuje regionalne milicije i zahtijeva kontinuiranu američku vojnu pomoć", rekla je.

U okviru ovog scenarija, Krieg je rekao da bi izraelska kopnena operacija u južnom Libanu predstavljala značajne rizike zbog spremnosti Hezbolaha i njegovog sofisticiranog arsenala projektila i dronova, koji mogu gađati različite dijelove Izraela.

Nadalje, s obzirom na trenutnu političku nestabilnost u Izraelu i slabu globalnu podršku, veliki rat s Hezbolahom ne bi bio preporučljiv. Izraelska vojska vjerovatno ne želi pokrenuti takav sukob, ali bi izraelsko političko vodstvo moglo odlučiti drugačije.

Na širem nivou, Young tvrdi da i Iran i Hezbolah imaju za cilj izbjegavanje šireg sukoba, dok SAD, posebno Biden, žele spriječiti rat u Libanu prije izbora. Netanyahu bi mogao iskoristiti sukob da odvrati pažnju od domaćih pitanja, ali bi još jedan rat u Libanu mogao biti rizičan. Obje strane imaju za cilj da ističu svoj uspjeh; Hezbolah u odbrani svojih saveznika i Izrael u osiguravanju sigurnosti na sjeveru.

"Bit će to jedna od onih sivih situacija u kojima svaka strana želi moći reći da je uspjela u svojim ciljevima", rekao je.

Krieg vjeruje da bi se indirektni pregovori mogli fokusirati na povlačenje Hezbollaha 10 kilometara od libanonsko-izraelske granice, uz razgovore koji bi mogli uključiti američkog izaslanika Amosa Hochsteina i drugih međunarodnih posrednika poput Francuske i Katara, jer obje uključene strane ne mogu samostalno postići sporazum.

"Izrael nastoji ponovo uspostaviti eskalirajuću dominaciju, što može uključivati ​​značajnu vojnu akciju protiv Hezbolaha kako bi ih potisnuo sjeverno od rijeke Litani"
"Cilj bi bio zamrzavanje sukoba, omogućavajući Izraelcima da se vrate na sjever, ovisno o povlačenju Hezbolaha sjeverno od rijeke Litani", rekao je on.

Ghaddar objašnjava da bi rat s Hezbolahom vjerovatno rezultirao dodatnim raseljavanje unutar Izraela, i iako bi potencijalno mogao oslabiti Hezbollah, ne bi ga u potpunosti eliminirao. Hezbolah se suzdržao od korištenja svih svojih vojnih sredstava, odlučivši ih sačuvati za potencijalni sukob punog razmjera s Izraelom.

U međuvremenu, Izrael bi u svakom trenutku mogao napasti Hezbolah, iscrpljujući njegovu vojnu infrastrukturu, oružje i vodstvo – koristeći strategiju sličnu svojim akcijama u Siriji.

"Ne moraju ići u rat punog razmjera da bi to učinili", rekao je Ghaddar.