Niko kao Poljska nije se posvetio pomoći i solidarnosti s Ukrajinom. U dočeku hiljada izbjeglica, opskrbi oružjem, obuci trupa i logističkoj podršci za odbrambeni rat protiv Rusije. Mnoge razlike i sporovi između Bruxellesa i ekstremno desničarske vlade u Varšavi – posebno oko kontrole nad pravosuđem, ali i oko imigracije, zaštite okoliša i politike ravnopravnosti spolova – otišli su u drugi plan vanrednom situacijhom i ratom u kojem je Poljska igrala vodeću ulogu.
Odjednom se sve promijenilo s neminovnim parlamentarnim izborima 15. oktobra, na kojima je vladajućoj stranki —Pravo i pravda (PiS) — u pitanju većina koja joj može garantirati kontinuitet u izvršnoj vlasti. Njeni najgori protekcionistički i ksenofobni refleksi materijalizirali su se ovih dana u iznenadnom prekidu opskrbe Ukrajine oružjem i zabrani uvoza žitarica iz okupiranog susjeda. Tu su odlkuku donijeli zajedno sa Mađarskom i Slovačkom u otvorenom neposluhu prema Evropskoj komisiji.
Izborni motivi su očiti, ali se ne može prevariti temeljna ideologija. To dokazuje izniman rast Konfederacije (Konfederacja), tvorevine još desnije od PiS-a i s ozbiljnim mogućnostima učetverostručenja sadašnje mršave parlamentarne prisutnosti: s 11 zastupnika na četrdesetak, pokazuju ankete. Obje se stranke bore za najkonzervativniju marginu biračkog tijela, koja se nalazi prije svega u poljoprivrednim područjima i malim gradovima, posebno sada kada su motivirani konkurencijom ukrajinskih žitarica na unutrašnjem evropskom tržištu i uopće nisu voljni pridonijeti plaćanju ratnih napora Kijeva.
Konfederacija je libertarijanska stranka anti-vaksera koja negira klimatske promjene, neprijateljski je raspoložena prema rodnoj ravnopravnosti i neprijatelj svake imigracije, pa čak i azila, uključujući Ukrajince. Ima tu vrlinu da jasno objašnjava svoj ksenofobni i antievropski nacionalizam, kao i antisemitske, proruske i antiukrajinske ideje svojih osnivača.
Njen uspon još je jedno upozorenje na desno kretanje evropskih biračkih tijela, osim što potvrđuje pukotinu koja se otvara u jedinstvu EU-a, posebno na strani zemalja koje su posljednje učestvovale u proširenju.
Budući da je kampanja pretvorena u radikalnu trku ultranacionalista, ne može se očekivati ništa dobro do dana izbora, a može biti i gore ako se pojavi antievropska većina u vladi s proputinovskim idejama. Oštar ton kampanje ima otvoreno ksenofobne i antinjemačke prizvuke, što pokazuju napadi centrista Donalda Tuska, bivšeg predsjednika Evropskog vijeća i bivšeg poljskog premijera, kojemu se pripisuje određena podložnost Berlinu.
Ne postoji presedan ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji za kampanju mržnje poput one koju vodi aktuelna Vlada protiv rediteljke Agnieszke Holland, ocrnjene zbog svog dokumentarnog filma Zelena granica o neljudskom tretmanu izbjeglica koje su ušle u Poljsku iz Bjelorusije.
Parlamentarni izbori održani u subotu u Slovačkoj, zemlji sa oko 5,4 miliona stanovnika, izazvali su veliki međunarodni interes jer je Robert Fico, 59, kontroverzni kandidat stranke Smer, koji je do sada bio tri puta premijer,zaprijetio da će prekinuti vojnu podršku Ukrajini. "Mi smo miroljubiva zemlja. Nećemo poslati niti jedan metak u Ukrajinu", upozorio je Fico.
Danas 69% Poljaka podržava ulazak izbjeglica iz Ukrajine u usporedbi s 91% na početku rata, pokazalo je nedavno istraživanje. Slovačka i Poljska, uz Mađarsku, dio su trija koji prkosi Evropskoj komisiji produživši zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine.
Distancira li se Srednja Europa od Ukrajine?
"I Slovačka i Poljska su usred svojih kampanja, a populisti iskorištavaju određeni zamor od rata i prilagodbe Ukrajinaca tržištu rada i obrazovanju", objašnjava profesor Michal Vašečka s bratislavskog Instituta za politiku. Međutim, Vašečka vidi jasnu razliku između dviju zemalja. Dok su poljsko-ukrajinski odnosi bili narušeni zbog nekoliko zločina iz prošlosti, "Poljska je na strani Ukrajine od početka rata; stoljećima ima loša iskustva s Rusijom i Rusima, a Poljaci shvataju da Ukrajina također štiti Poljska od Putina i njegove imperijalne politike.“
S druge strane, historijski gledano, Slovačka nikada nije bila povezana s Ukrajinom i Ukrajincima, iako postoji zajednička granica. Zapravo, "Rusija i Rusi igraju važnu ulogu u nacionalnoj svijesti Slovaka, a Slovačka je trenutno najproruskija i najproputinovskija zemlja u srednjeevropskoj regiji", zaključuje.
Čini se da poljsku ekstremnu desnicu ne zanima Evropa demokratije, solidarnosti i pomirenja među susjedima nakon ratova koji su vođeni u 20. stoljeću, kao što se to dogodilo između Poljske i Njemačke. Poljsko iskustvo evropska je lekcija koju bi umjerene stranke koje prodaju dušu populizmu kako bi zadržale ili stekle vlast trebale poslušati.
