Peter Pellegrini, jedan od najpopularnijih političara u Slovačkoj, ove je subote pobijedio na predsjedničkim izborima s 55 posto glasova. Blizak je Viktoru Orbánu, želi da se rat u Ukrajini okonča pregovarima s Rusijom i najavljuje zaustavljanje vojne podrške Ukrajini.

Unatoč popularnosti, dosadašnji predsjednik Parlamenta je prije dvije sedmice u prvom izbornom krugu bio drugi iza liberala i proevropskog Ivana Korčoka koji je ove subote izgubio izbore.

Zbog toga je Pellegrini dodatno intenzivirao svoj govor o "miru" u Ukrajini, kako bi pokušao privući birače Stefana Harabina, koji je prije dvije sedmice bio treći s anti-NATO porukom i neutralnošću u vanjskoj politici. Naime, novoizabrani predsjednik dobio je pola miliona glasova više nego u prvom krugu.

"Nikad ne bih dopustio slovačkom vojniku da uđe u Ukrajinu. Mora se učiniti sve da se ljudi međusobno ne ubijaju, s obje strane", rekao je Pellegrini u posljednjoj televizijskoj debati o ratu izazvanom ruskom invazijom.

Pellegrini je čelnik Hlasa (Glasa), stranke koja čini Vladu sa Smerom populističkog premijera Roberta Fica i ultranacionalističkim SNS-om. I Smer i Hlas suspendirani su iz kluba evropskih socijaldemokrata zbog ovog pakta s desničarima.

Korcok je upozorio da u slučaju pobjede Pellegrinija neće biti protuteže Ficovoj vladi, vrlo bliskoj mađarskom ultranacionalisti Viktoru Orbanu, koja drži proruske i antiimigracijske pozicije.

Pellegrini se politički obučavao pod paskom Fica, a njegova politička karijera dobila je zamah 2014. godine, kada je počeo preuzimati važne uloge u Smeru i Vladi.

Godine 2018. Fico mu je dao mjesto premijera kada je bio prisiljen dati ostavku zbog javnog bijesa zbog ubistva Jana Kuciaka, novinara koji je istraživao veze između organiziranog kriminala i političke moći.

Pellegrini je 2020. godine osnovao vlastitu političku stranku želeći se distancirati od Fica za kojeg se tada smatralo da je politički gotov.

Zapravo, glavna kritika koju prima je da se nije uspio distancirati od figure Fica i postoji sumnja hoće li, kao šef države, uspjeti zaustaviti neke od reformi izvršne vlasti koje krše vladavine prava i borbe protiv korupcije.

U vanjskoj politici Pellegrini podržava teze aktuelne Vlade koja je prestala vojno pomagati Kijevu i zalaže se za pregovore s Rusijom, čak i pod cijenu da se Ukrajina mora odreći teritorija koji je okupirala Moskva. Odbacuje i ulazak Ukrajine u NATO.

Što se tiče društvenih pitanja, odbacuje istospolne građanske zajednice, u zemlji u kojoj je definicija braka kao veze između muškarca i žene uključena u Ustav.