Popis stanovništva: Zadnja bitka za opstanak Crne Gore

U novembru 2020. godine Vučiću bliski kolumnista NIN-a napisao je da je popis stanovništva u Crnoj Gori “majka svih bitaka” za predsjednika Srbije. Tad je na vlasti bila apostolska vlada, a popis je u međuvremenu odgođen. Međutim, tehnička vlada Dritana Abazovića uporna je da realizira popis stanovništva od 1. do 15. novembra u godini kad je Crna Gora imala dvostruke izbore i kad je neizvjesno da li će dobiti novu vladu ili će ići na nove izbore.

U takvim okolnostima ponovo se javlja Vučić, koji je najavio da će Srbija ulagati sredstva u pretpopisnu kampanju u Crnoj Gori. Dio kampanja prosrpskih krugova u Crnoj Gori jeste i bilbord na kojem poručuju “Pitaj đeda”. Međutim, ako kroz popise stanovništva odemo u bližu historiju kad su živjeli ti “đedovi”, vidjet ćemo da je Srba u Crnoj Gori na prvom popisu nakon Drugog svjetskog rata bilo samo 1,78 posto. Slična kampanja bila je i na popisu 2011. godine, kad se na bilbordima pojavljivao Novak Đoković s porukom “Ne boj se! Piši ono što jesi!” Međutim, crnogorskoj javnosti poznata je činjenica da su preci Novaka iz Crne Gore i da su bili Crnogorci.

Sličan proces smanjenja broja Crnogoraca jeste i izvan Crne Gore, što pokazuje razmjere slabosti nacionalne svijesti najmanjeg južnoslavenskog naroda čiji je opstanak najviše ugrožen zbog jačanja srpskog nacionalističkog utjecaja.

Bošnjačko vijeće za odgodu popisa

Procrnogorske stranke, istaknuti pojedinci iz kulture, NVO sektor i naravno manjine su za odgodu popisa, jer pored nepovoljne političke atmosfere, postoji čitav niz tehničkih i organizacijskih prepreka za kvalitetnu realizaciju popisa.

“Imajući u vidu da predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori treba iskazati i precizno opisati populaciju naše države i da će prikupljeni podaci biti korišteni u narednim godinama, a možda i decenijama, kao vjerodostojan izvor u socijalnoj i demografskoj sferi, smatramo da treba obezbijediti sve neophodne preduslove da se popis sprovede na zakonit, cjelovit i detaljan način, uz potpunu slobodu izražavanja građana”, kaže predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder.

On podržava zahtjev predstavnika albanskog naroda koji traže odlaganje popisa na mjesec dana, kako bi se mogao štampati materijal na svim jezicima koji su u službenoj upotrebi.

„Vrlo brižljivo treba pripremiti timove instruktora i popisivača, uz potrebnu edukaciju za rad na terenu, kako bi svi građani bili adekvatno popisani i prilikom samog čina slobodno iskazali podatke o sebi i članovima svojih porodica“, poručuje Rastoder.

Prema njegovim riječima, svaka vrsta institucionalne nepripremljenosti, površnosti i brzine može izazvati probleme koji tokom procesa popisivanja mogu dovesti do nepotrebnih grešaka, nepotpunih podataka, diskriminacije i pojačanje društvenih tenzija koje mogu dovesti u pitanje cijeli proces popisa stanovništva.

„Pozivamo Vladu da još jednom razmotri ove činjenice i donese odluku o odlaganju popisa na mjesec dana, ili dok se ne steknu neophodni institucionalni uslovi da se popis uradi kvalitetno, temeljito, na zakonit i sveobuhvatan način, uz uvažavanje svih društvenih raznolikosti u Crnoj Gori“, zaključuje Rastoder.

Kad su u pitanju Bošnjaci, ključno je pitanje da popis bude u toplijem djelu godine, kad je prisustvo dijaspore veće, a sudeći po političkoj homogenizaciji na izborima, za očekivati je da će broj Bošnjaka značajno porasti, a “Muslimani” se prepoloviti kao što je pokazao popis u Hrvatskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Međutim, zbog ogromnog povećanja broja Ukrajinaca, Rusa i Turaka, i dalje je otvoreno pitanje na koji način će se oni popisati i koliko će to promijeniti procentualne odnose u odnose u poređenju sa zadnjim popisom.

Čak su iz Srpskog nacionalnog savjeta za odgodu popisa jer nije štampan materijal na ćirilici.

Različiti pristupi popisima 2023. i 2011. godine

Ogromne su političke i metodološke razlike između najavljenog popisa i zadnjeg 2011. godine.

“Društveno-politički ambijent je takav da je održavanje popisa gotovo nemoguće. Za razliku od popisa 2011. godine, nije se ni pokušalo doći do konsenzusa između svih strana. Vrlo je moguće da rezultati popisa budu skloni namještanjima ili montiranjima, da uopšte ne budu validni. Imamo situaciju da opozicija nema ni članove popisnih komisija, ni kontrolore, da sasvim očigledno neće biti ni duplog popisnog listića. Sve mjere eventualne kontrole rezultata popisa svedene su na minimum, za razliku od 2011. godine”, kaže Nikola Zirojević, poslanik u Skupštini iz Socijaldemokrata.

Najjača opoziciona partija u Crnoj Gori traži odgađanje popisa stanovništva jer „ne postoji stabilan politički ambijent za njegovo održavanje“.

Danijel Živković, v. d. predsjednika Demokratske partije socijalista, kaže da popis treba održati, ali uz adekvatnu pripremu i uz međunarodni monitoring. On je ukazao i na nestabilnu situaciju u regionu koja se „može preliti na Crnu Goru, kao i zainteresovanost za rezultate popisa koja dolazi upravo iz regiona“, misleći na Srbiju.

Ranije su iz DPS-a ukazali na niz tehničkih prepreke za realizaciju popisa, od kojih su izdvojili da nisu utvrđene granice pojedinih administrativnih jedinica (Podgorica, Tuzi i Zeta), a to podrazumijeva nemogućnost donošenja odluka skupština o naseljima i granicama kao osnovnog elementa za formiranje statističkih krugova. S obzirom na to da su predsjednici opština ujedno i predsjednici popisnih komisija, nejasno je kako će biti organizovan popis u opštinama gdje vlada politička kriza, npr. u Budvi je predsjednik opštine u pritvoru, u Andrijevici je pokrenuta inicijativa za smjenu predsjednika, u Šavniku lokalni izbori još uvijek nisu završeni od oktobra 2022. godine, nakon ponavljanja glasanja na jednom biračkom mjestu 11 puta.

Uvažavajući sve navedeno, a posebno činjenicu da institucije u Crnoj Gori ne funkcionišu u punom kapacitetu, da Vlada Crne Gore duže od godinu funkcioniše u tehničkom mandatu, da Skupština Crne Gore ne funkcioniše od jula jer nije izabran novi šef parlamenta, da je neizvjesno kada će i da li će nova Vlada biti formirana, Demokratska partija socijalista vjeruje da ne postoje uslovi da se popis stanovništva sprovede u planiranom terminu na način da ukupna javnost ima povjerenja u rezultate popisa, naročito bez kontrole međunarodnih partnera koji će svojim kredibilitetom garantovati kvalitet ukupnog procesa.

Reagujući na zahtjev DPS-a, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović izričito je odbio prijedlog za odlaganje popisa. „To se neće desiti. Popis je od 1. do 15. novembra. Ne pravimo od toga bauk. Popis nismo imali 13 godina, bilo je izbora, bilo je svega. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to“, rekao je Abazović u svom prepoznatljivom populističkom stilu odgovarajući na pitanja novinara.

Iz Uprave za statistiku Monstat saopšteno je da trenutno nema zakonske mogućnosti za odgađanje popisa stanovništva u Crnoj Gori te da će popis sprovoditi nešto manje od 4.000 popisivača, da će koštati 4,7 miliona eura i da će lista sadržati oko 50 pitanja.

NVO sektor protiv popisa u ovakvoj političkoj atmosferi

Vrijeme pred popis stanovništva u Crnoj Gori mnogo podsjeća na uobičajenu prosrpsku nacionalističku politiku koja je vrlo prisutna zadnjih godina u javnosti.

Njihovo insistiranje da je ovo prvi slobodni popis u Crnoj Gori ustvari otkriva jasne namjere za konačno statističko posrbljivanje Crne Gore.

„Izjave da je ovo prvi slobodni popis, korišćenje terminologije koja se koristi u predizbornoj kampanji su veoma opasne i govori o tome koliko se sa najviših adresa politizuje proces prikupljanja podataka na popisu, čak i onda kada se pokušava negirati namjera politizacije popisa“,  smatra izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović.

Ona je podsjetila na preporuka evropskih institucija da popis ne treba da se održava u izbornoj godini i istaknula da odluka da se prikupljaju podaci o nacionalnom identitetu, jeziku i vjeroispovijesti pokazala pogrešnom, ali da je imala podršku gotovo svih političkih subjekata.

Mnogi intelektualci upozoravaju da je popis ključna bitka za spas multietničke Crne Gore.

“Budućnost je neizvjesna i nesigurna s obzirom na nove izazove pred Crnom Gorom. Veoma je važno zaštititi sve vitalne i nacionalne crnogorske interese u ovom vremenu. Velika je obaveza Evrope da se uključi u sve predstojeće procese kako bi se spriječile nove tenzije i opasni putevi potiskivanja Crnogoraca, crnogorske nacije i manje brojnih naroda. Jednom za svagda se mora zapečatiti sudbina svih velikosrpskih i velikoruskih krugova koji svojom opasnom i tendencioznom politikom žele da unište i sruše Crnu Goru”, poručuje Božidar Proročić.

On podsjeća na nedavni teroristički napad na Kosovu, što je dio stalnih nastojanja Beograda da potiče krize kako bi ostvarili svoje interese.

“Međunarodni faktor mora se što prije uključiti u popis, ali i svi independistički i demokratski krugovi u Crnoj Gori. Posljedice mogu biti dugoročne i nesagledive ako dozvolimo kleronacionalistima i SPC da sprovedu svoju zamisao čiji scenario je odavno pripremljen”, smatra Proročić.